Arhiv tekstova

Vjeroučitelji iz Subotičke biskupije i Bačke eparhije, njih četrdesetak, sudjelovalo je na seminaru za vjeroučitelje koji je u župi Presvetog Trojstva u Somboru  održan prošle subote. Seminar je organiziralo Ministarstvo prosvjete – Komisija za vjersku nastavu uz financijsku potporu njemačke Fondacije Konrad Adenauer. 

Snežana Pavlović iz Ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja i dopredsjednica Komisije za vjersku nastavu kazala je da bi za kvalitetniji rad bilo značajno sprovesti znanstveno-pedagoška istraživanja o efektima vjerske nastave u proteklih 15 godina. »Morali bismo malo objektivnije izvještavati o rezultatima rada naših nastavnika. Svi zajedno moramo raditi na podizanju kvalitete vjerske nastave i na efektima vjerske nastave. Glede radnog statusa vjeroučitelja pažljivo se razmatraju argumenti za i protiv. Idemo na to da rješenja prije svega budu kvalitetna i u najboljem interesu nastavnika i učenika. Iskreno se nadam da će oni koji odlučuju o tome imati punu informaciju o važnosti donošenja jednog stabilnijeg rješenja za nastavnike koji izvode nastavu u školi«, kazala je Pavlović. 

 Iskustva iz Hrvatske

 

Iskustva Hrvatske koja je vjeronauk u škole uvela prije 25 godina predočio je svećenik Đurica Pardon, magistar biblijske i dogmatske teologije. On je govorio i o zadaći vjeronauka u školama. »Vjeronauk, kao školski predmet, je ograničen, ali istovremeno to su i otvorena vrata. Uvođenjem vjeronauka u škole u Hrvatskoj dogodila se bitna razlikovna dimenzija između vjeronauka i općeg pojma vjerske pouke. Vjeronauk u školi omogućio je crkvi nazočnost na novom polju dodira s ljudima, s djecom i mladima, u isto vrijeme dimenzija vjerske pouke je ograničena i omeđena naravima školske djelatnosti. Škola tako kao sustav i školski predmet ograničava vjersku pouku. Vjeronauk u školi je ograničen na upoznavanje i ponudu. No, oni koji dobro znaju ograničenja znati će  što mogu učiniti u školi, a tada će taj temelj koji učenici steknu u školi biti  temelj za dalje«, kazao je vlč. Pardon. Prema njegovim riječima u Hrvatskoj se mogu čuti i izjave da uvođenje vjeronauka u škole nije ispunilo svoje poslanje, jer djece i mladih nema u crkvi. Vlč. Pardon je to ilustrirao istraživanjem koje je rađeno među studentima Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu. »Od 180 ispitanih studenata 52 posto ide na misu svake nedjelje, 15 posto na misu ide nekoliko puta godišnje, 20 posto barem jednom mjesečno, dok nikada na misu ne ide 20 posto ispitanika. Ja bih rekao poražavajući rezultati. Gdje je zakazao vjeronauk u školi u odnosu na liturgiju? Zašto djece nema u crkvi? Zašto mladi ne idu u crkvu? Gdje je prekinuta veza? Ja bih rekao da je prekinuta veza u očekivanjima vjeroučitelja i crkve da će vjeronauk u školi obaviti ono što treba da obave drugi odgojni čimbenici – obitelj i župna zajednica«, kazao je Pardon.

 

Riječ vjeroučitelja

 

Slađana Marković, vjeroučiteljica pravoslavnog vjeronauka u Srednjoj ekonomskoj školi u Somboru, kao izazov vidi to što vjeroučitelji u svakom trenutku na osobnom primjeru moraju svjedočiti ono što žele približiti djeci. Vera Dulić predaje katolički vjeronauk u Đurđinu i poziv vjeroučitelja doživljava kako veoma zahtjevan. »To je specifičan predmet, izborni je i ne ocjenjuje se, tako da je na nama da ga približimo djeci, kako bi ostali ustrajni u svom odabiru ovog izbornog predmeta. To nije običan predmet, jer obitelj, škola i crkva su ono što vjeronauk treba objediniti«, kazala je Dulić. 

»Vjeronauk je sredstvo upoznavanja učenika s onim što se događa u crkvenoj zajednici tako da prvotni cilj vjeronauka nije dovesti djecu u crkvu već upoznati djecu s onim što se događa u crkvi, kako bi kroz svoj svakodnevni život, čineći dobra djela, shvatili da je to njihova prvotna služba. Shvaćajući svoju prvotnu službu kao službu Bogu doći će u crkvu zahvaliti Bogu zato što su to mogli činiti. Tako da liturgija i vjeronauk u školi su povezani, ali ne u smislu da se djeca s vjeronauka prisiljavaju ići u crkvu. Suprotno, da ih se pouči u prepoznavanju svega što čine i rade kao službe čovjeku i Bogu«, kazao je vlč. Pardon, koji je i vjeroučitelj.

Vjeroučiteljica i katehistica Rozmari Mik iz Sombora pokazala je prigodnom izložbom na koji način se djeca na vjeronauku mogu potaći i motivirati da i sami aktivno sudjeluju na satovima vjeronauka, to pokažu u crkvenoj zajednici i na koncu svojim bližnjima tumače što su oni to uradili.