Arhiv tekstova

Grupa londonskih akademika je u svojoj nedavnoj studiji o glazbenim trendovima i njihovom utjecaju došla do zaključka da su glazbu u većoj mjeri revolucionalizirali hip hop umjetnici negoli Beatlesi i Stonesi. Naime, prema rezultatima tog istraživanja, hip hop je imao najviše utjecaja na popularnu glazbu od prvog ulaska na liste 1991., potpuno izmijenivši glazbenu klimu. 

Hip hop glazba je nastala iz hip hop pokreta, koji se razvio među Afroamerikancima, Jamajčanima i Portorikancima u Bronxu, kvartu New Yorka, tijekom ranih 1970-ih i otad se proširio po cijelom svijetu, a dobrano je zaživio i kod nas u regiji. 

Hip hop se može promatrati iz raznih aspekata, a posebno zanimljiva je njegova uporaba u kontekstu problematiziranja društevnog položaja u slučaju pojedinih etničkih/rasnih manjina. Priča je, kako smo već naznačili, započeta među nebijelačkom populacijom u Americi, a simbolički potencijal rep narativa prepoznala je kasnije i mladež različitih imigrantskih skupina širom svijeta (Turci u Nemačkoj, pripadnici naroda Zapadne i Sjeverne Afrike u predgrađima francuskih gradova...). U Srbiji danas imamo razvijenu hip hop scenu, a javljaju se i reperi iz redova nacionalnih manjina. U tom smislu, ističe se romska hip hop scena (Gipsy mafia iz Zrenjanina, Muha Blackstazy iz Novog Sada, Roma sijam iz Zemuna...) a zanimljiva je i pojava subotičke skupine SenkiHáza koja, sudeći po njihovim izjavama u jednom intervjuu, utire put razvoju hip hop scene u vojvođanskih Mađara. 

Također je zanimljiv i jezični aspekt ovog glazbenog žanra. U pitanju je veoma otvorena forma koja ostavlja prostora za neknjiževne oblike jezika, samim time i dijalekte. Tako se primjerice u Dalmaciji repa i na ikavici (TBF, Dječaci...). Interesantan podatak je da se govorom u tekstovima skupine Dječaci bavila dr. sc. Dijana Ćurković s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu koja je ovdašnjoj javnosti poznata po znanstvenom kolokviju kojega je prošle godine održala u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata. 

Hip hop je jednostavno, ali moćno glazbeno oružje. Stoga ne bi čudilo ako bi se u budućnosti pojavili i neki reperi koji poruke odašilju na ikavici bunjevačkih ili šokačkih Hrvata. Ima tu prostora i za uvođenje elemenata narodne glazbe, što je, baštini vojvođanskih Hrvata najbližim primjerom, već pokazao hrvatski reper Shorty ukrstivši u svojem hitu Dođi u Vinkovce beatove i tamburaše. Zašto ne?