Arhiv tekstova

 

Poslije otvaranja stečaja u Tvornici akumulatora u Somboru bez posla je ostalo oko 600 radnika. Koliko će njih zbog obavljanja neophodnog posla biti vraćeno u tvornicu još se ne zna, ali je sigurno da će velika većina završiti na burzi rada. Hoće li  se oni ikada vratiti u tvornicu krajnje je neizvjesno jer ova, nekada najuspješnija somborska kompanija, samo na ime poreznog duga  duguje 36 milijuna eura.  Radnici na burzu odlaze bez 19 mjeseci radnog staža, koje im nije uplatilo poduzeće i bez zdravstvenog osiguranja koje zbog toga nisu imali. Propast tvornice počela je s poslovnim problemima Miroslava Bogićevića i Koncerna Farmakom MB u okviru koga je radila i tvornica akumulatora. Nekada uspješno poduzeće, koje se 90-tih godina odvojio od rudnika Trepča na Kosovu i Metohiji, u blokadi je više od dvije godine i na čelu je  liste najvećih poreznih dužnika u državi.

Dodatni udar na burzu rada očekuje se i iz poduzeća koja su u postupku privatizacije, a naročiti iz onih koja su u restrukturiranju. »U postupku privatizacije u Zapadnobačkom okrugu je dvadesetak poduzeća. U tim poduzećima  ima oko 2.000 radnika, a najviše ih je u Kemijskoj tvornici Hipol iz Odžaka, Tvornici obuće Boreli i poduzeću Severtrans iz Sombora. Čak 1.500 radnika je iz somborskih poduzeća«, kaže ravnatelj Somborske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje Sekula Tanjević. Koliko će ovih radnika u privatizaciji ostati bez posla još se ne može procijeniti, ali su u tijeku pripreme socijalnog programa za radnike Severtransa, poljoprivredna poduzeća Graničar  iz Gakova i Aleksa Šantić iz Aleksa Šantića«. Sve ovisi o tome kako će i hoće li uopće ta poduzeća biti prodana. Sudbina radnika u poduzećima u restrukturiranju, a takvih je u Zapadnobačkom okrugu devet, mogla bi se vrlo brzo znati, jer ta poduzeća od prvog lipnja neće imati zaštitu države i na naplatu će stići sva državna i komercijalna potraživanja. Kod nekih od tih poduzeća dugovanja premašuju čak i vrijednost imovine. Većina njih period restrukturiranja, koji ih je štitio od povjeritelja, nije iskoristila za oporavak poduzeća, već su se samo gomilali novi dugovi. I na koncu, većina tih poduzeća u stanje u kome su danas dovedeni su zbog loših privatizacija.