Arhiv tekstova

Novosadski Salon knjiga jedna je od najznačajnijih manifestacija vezanih uz knjigu u AP Vojvodini. Zahvaljujući Pokrajinskom tajništvu za kulturu i javno informiranje i na ovogodišnjem, 21. izdanju te međunarodne manifestacije, predstavljene su knjige i druge publikacije na jezicima nacionalnih manjina u pokrajini, pa tako i one na hrvatskom jeziku. Osim na štandu Tajništva u središnjem dijelu hale Master Novosadskog sajma, posjetitelji su se s novim knjigama hrvatskih nakladnika u Vojvodini, mogli upoznati i putem zasebnih promocija. 

 Tako su u ponedjeljak, 20. travnja, predstavljene nove knjige u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko izdavačke ustanove Hrvatska riječ iz Subotice. 

 

Intrigantni radovi

 

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavio se s dvama knjigama kojima je bio sunakladnik s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i FF-pressom. Riječ je o zborniku radova Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu i znanstvenoj monografiji Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca.

O zborniku Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu govorila je glavna urednica tjednika Hrvatska riječ dr. sc. Jasminka Dulić ocijenivši kako je vrijednost ove knjige utoliko veća što uz obilje materijala o etnokulturnim procesima u radovima propituje i akulturacijske i asimilacijske procese koji su u različitim društvenim i vremenskim kontekstima oblikovali prepoznatljive kulturološke obrasce, mentalitete i identitete etničke grupe istoga podrijetla ali različitoga položaja u različitim zemljama. »Najintrigantniji radovi svakako su oni koji propituju  državne ideologije i prakse koje su negirale hrvatstvo Bunjevaca i nastojale u različitim razdobljima s različitim intenzitetima isticati samosvojnost i lojalnost Bunjevaca ne-hrvata većinskom narodu antagonizirajući ih  Bunjevcima koji se smatraju Hrvatima i instrumentalizirajući ih za vlastite ciljeve. Stoga uz vrijednost koju imaju etnološki, kulturno-antropološki, lingvistički i povijesni radovi dodatnu vrijednost ovom zborniku daju radovi koji naznačuju procese koji nastoje pridonijeti razumijevanju fenomena podvojenosti Bunjevaca i bunjevačkih Hrvata«, navela je Dulić.

Nezaobilazna literatura

 

Na važnost dvaju knjiga, s posebnim osvrtom na Tradicijsku baštinu i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca, ukazala je kustosica Gradskog muzeja u Subotici Ljubica Vuković Dulić. »Ova izdanja sumiraju najnovija istraživanja vezana za identitet Hrvata Bunjevaca u Podunavlju i zasigurno predstavljaju nezaobilaznu literaturu za sve one koji se na iole ozbiljan način zanimaju za ove teme. Jednako tako, ova izdanja su izuzetno važna i za samu zajednicu bunjevačkih Hrvata jer svakako mogu poticati dalje na očuvanje vlastitog identiteta i napose na očuvanje vlastite kulturne baštine«, navela je Vuković Dulić.  

 O dvama knjigama govorio je i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, podsjetivši, među ostalim, kako je baština ovdašnjih Hrvata bogata u mnogim segmentima kulturnog naslijeđa ali da je još uvijek visoko neistražena. S tim u vezi, naglasio je kako su ove dvije knjige primjer kako se ta baština, u suradnji s ozbiljnim partnerima – u ovom slučaju Filozofskim fakultetom u Zagrebu – može na stručan način zabilježiti. Predstavljanje dvaju knjiga moderirala je  menadžerica kulturnih aktivnosti ZKVH–a Katarina Čeliković.

 

Novi svjetovi duhovnosti

 

Istoga dana na Salonu knjiga predstavljeno je i nekoliko knjiga iz novije nakladničke produkcije NIU Hrvatska riječ iz Subotice.  O nakladničkoj djelatnosti ove ustanove, ali i o zbirci pjesama Rumeni sutoni Marka Kljajića, govorio je v. d. urednika nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ Zvonko Sarić. 

 »Knjige o kojima je danas riječ napisane su na standardnom književnom hrvatskom jeziku tako da spadaju u ovdašnju književnost na jednom od jezika nacionalnih manjina, što jest jedna od karakteristika, ali isto je tako važno naglasiti da ova djela karakterizira i njihova književna kvaliteta. Treba reći i da ih karakterizira i suvremeni, moderan senzibilitet, a u pitanju su otkrivanja novih svjetova duhovnosti, stanja su to duha autora iskazanih u susretima riječi, ali ova djela su ujedno i zrcala vremena u kojemu živimo«, kazao je Sarić. Dodao je kako je ovaj dio književne produkcije ovdašnjih Hrvata jedna od potvrda da hrvatska manjinska kultura i književnost postoje u Srbiji. »Ta se manjinska kultura i književnost naravno nalazi i u sklopu naše jedinstvene, matične, nacionalne hrvatske kulture, ali i kao opstojan segment u cjelini kulture i književnosti domicilne države. Ovdašnja književna produkcija nas Hrvata jest jedan od legitimnih dokaza i tragova našeg postojanja«, naveo je Sarić.

 

Ulomci i stihovi

 

Predstavljene su i knjige Školjka koja govori Miroslava Pendelja i Riječi nasušne Franje Kašika Bertrona o kojima je govorio novinar i urednik Davor Bašić Palković. Zbirku pripovjedaka za djecu i mlade Izgubljeno srce Katarine Čeliković predstavila je urednica knjige Ivana Andrić Penava, a o panorami suvremene duhovne lirike Hrvata u Vojvodini Odsjaji ljubavi priređivača Lazara Novakovića govorio je urednik knjige Tomislav Žigmanov. 

U predstavljanju je sudjelovao i jedan od autora Miroslav Pendelj koji je govorio o motivima nastanka njegova djela Školjka koja govori, kojega je nazvao »bajkom za bivšu djecu, takozvane odrasle«. Pendelj je ovom prigodom pročitao i ulomak iz navedene knjige o strahu koji »je izmislio sam sebe« i o tome kako ga je mali slavuj pobijedio, a publika je imala priliku čuti i nekoliko pjesama Franje Kašika Bertrona koje je kazivala Bernadica Ivanković. 

Salon knjiga u Novom Sadu, uz koji se skupa održava i 20. Art Expo koji okuplja i galeriste, kolekcionare, filateliste i antikvare, otvoren je 18. travnja a zatvara se sutra (subota, 25. travnja).