Arhiv tekstova

Svečanom akademijom 27. ožujka, kazalište Dobrica Milutinović iz Srijemske Mitrovice, obilježilo je sedamdeset godina postojanja i rada. Svečanu akademiju otvorila je Mira Banjac, istaknuta kazališna umjetnica, nekadašnja članica ansambla mitrovačkog kazališta u kojem je i započela svoju kazališnu karijeru. Sadašnje vodstvo kazališta u Srijemskoj Mitrovici na čelu s direktoricom Jelenom Janković, zahvalilo se svima onima koji su  doprinijeli stvaranju kazališnog života glavnog grada Srijema.

 

Povijest kazališta

 

Može se reći da je kazalište u Srijemskoj Mitrovici, iako ustanovljeno tek poslije Drugog svjetskog rata, nastalo na tradiciji kazališnog života Srijemske Mitrovice, staroj više stoljeća i predstavlja jednu od najznačajnijih vrijednosti građanske kulture druge polovice 19. i prve polovice 20. stoljeća. Razvoj kazališnog života u Srijemskoj Mitrovici tijesno je povezan s formiranjem Srpskog narodnog kazališta u Novom Sadu. Ono je u Mitrovicu prvi put došlo 1864. godine – tri godine po osnivanju. Osim utjecaja SNK iz Novog Sada, na kazališnu publiku u gradu utjecala su i kazališta iz Hrvatske, pogotovo Osječko kazalište. Prvi upravnik kazališnog društva bio je Kosta Trumić. Kazališno društvo osnovano je u okviru čitaonice kao neformalna ustanova poslije nekog vremena radi obilježavanja raznih crkveno-nacionalnih praznika. Iako pod pokroviteljstvom Srpske građanske čitaonice ono nije imalo nacionalno obilježje stojeći na načelima nacionalnog jedinstva Srba i Hrvata. Srpski i hrvatski amateri nastavit će s radom i tijekom perioda između dva svjetska rata, da bi tek poslije Drugog svjetskog rata u gradu bilo formirano prvo profesionalno kazalište. 

 

Profesionalno i amatersko kazalište

 

Tek poslije Drugog svjetskog rata u gradu je bilo obrazovano prvo profesionalno kazalište. Krajem 1944. godine Umjetnička ekipa Narodnooslobodilačkog odbora za Srijem, prešla je iz Bosutskih šuma u Srijemsku Mitrovicu, počela je igrati predstave. Predstave su odigravane u dvorani Srpskog doma, u kojem je bilo 418 mjesta za sjedenje i još 300 mjesta za stajanje. 1946. godine ova Umjetnička ekipa službeno je promijenila naziv u Okružno narodno kazalište u Srijemskoj Mitrovici. Najistaknutiji članovi profesionalnog glumačkog ansambla tih prvih godina bili su Mira Miladinović, Vilma Mihaljević i Ivo Mikulić, koji je ujedno i režirao i većinu predstava. Početkom 1948. godine kazalište mijenja naziv u Gradsko narodno kazalište u Srijemskoj Mitrovici. U ovom periodu  glumačkom ansamblu se pridružila i mlada glumica Mira Jovanović Banjac, koja kasnije postaje vrlo čuvena i popularna umjetnica u zemlji. Ma sceni mitrovačkog kazališta kao glumac mater, zaigrao je kao gimnazijalac i Petar Kralj. Teškoće rada kazališta u malom gradu došle su do izražaja krajem 1951. godine kada ono privremeno prestaje s radom. Obnovljeni glumački ansambl ponovno je počeo s radom 4. listopada 1952. godine pod nazivom Srijemsko narodno kazalište. U ansamblu je bila grupa mladih glumaca koji su stekli određene stručne školske kvalifikacije: Nebojša Komadina, Mladen Brandolica, Živomir Joković i Ilija Slijepčević. Ovaj period odlikuje se zrelošću repertoarske politike, a za rezultat koji se ostvaruje, kazalište je dobivalo nepodijeljena priznanja u tadašnjoj kazališnoj kritici. Međutim, 1955. godine stanje se izmijenilo. Sreske blagajne bile su gotovo prazne i sva kazališta su očekivala da ih na dotiranje preuzmu pokrajinska tijela, za što nije bilo realnih mogućnosti. Tako je na kratko vrijeme prekinuta profesionalna kazališna aktivnost u Srijemskoj Mitrovici i od tada se u njemu skupljaju glumci amateri, a iskusni glumac Žarko Vujkov uči ih plemenitoj kazališnoj vještini. Iste jeseni počinje s radom Amatersko kazalište koje 1974. godine dobija naziv Dobrica Milutinović.

 

Na istoj adresi

 

Vlastitim zalaganjem i uz pomoć društvenih ustanova i pojedinaca, 1984. godine svečano je obnovljena zgrada kazališta, a 1989. godine Kazalište Dobrica Milutinović dobiva profesionalni status. Tada su se stekli uvjeti da iako bez profesionalnog glumačkog ansambla, uradi niz zapaženih predstava. Među njih treba ubrajati: Sobno platno srbsko s Raskom Tadićem i Anđelkom Milivojević, Kraj vikenda s Gordanom Lukić i Milošem Janketićem, Krvavu tetu s Ružicom Sokić i Draganom Maksimovićem, Stolice s Evom Ras i Vlastimirom Đuzom Stojiljkovićem... Kazalište je bilo domaćin Susreta profesionalnih kazališta Vojvodine u dva navrata 1993. i 1998. godine. Sjedište kazališta nije se mijenjalo sve ove godine. Smješteno je u zdanju Srpskog doma u Srijemskoj Mitrovici.