Arhiv tekstova

Tradicija oslikavanja uskrsnih jaja u Sonti je veoma duga. Zapravo, ne postoje pisani podaci o tome. Jaja su se ukrašavala tijekom Velikog tjedna. Naročito su bile omiljene dvije tehnike.

Lakša i jednostavnija tehnika, koja se i danas još uvijek koristi, je ukrašavanje s listićima biljaka i bojenje u lukovini, ljuskama od crnoga luka.

Mnogo teža i kompliciranija tehnika je ukrašavanje jaja otopljenim pčelinjim voskom i farbanjem u tri boje. Takvom tehnikom su se bavile pojedine žene u selu. Tijekom Velikog tjedna, šaranje uskrsnih jaja je postajala »profesija«. Naime mnoštvo žena je donosilo kod »umjetnica« jaja, a one bi to radile 50 posto u svoju korist. Polovica jaja bi ostajala njima, a polovica ofarbanih se vraćala donositeljima. Ranije se bojilo prirodnim bojama. To su bili biljni sokovi. Žuta od cvijeta maslačka, crvena od mrkve, crvenog luka i škalja, ljubičasta od cikle, zelena od oraha... Izbor boja je zavisio od dovitljivosti i umješnosti onoga koji boji jaja.

 

Način ukrašavanja

 

Tijek ukrašavanja jaja s otopljenim pčelinjim voskom i tri boje se može podijeliti u 4 koraka.

1. korak – Jaja se skuhaju i oboje u žutu boju. Ohlade se i na njih se crta otopljenim pčelinjim voskom sve ono što treba u konačnici biti žuto, npr. mjesec, zvijezde, cvijeće...

2. korak – Pripremi se crvena boja i ohladi toliko da se crtež s jaja ne otopi. Sva jaja se sada stavljaju u crvenu boju. Kada se oboje, vade se iz boje i prosuše. Sada se dobije crvena površina i žuti crteži pod voskom. Na crvenoj površini se crta s otopljenim voskom sve ono što želimo da u konačnici bude crveno, npr. srce, križ, sidro, krovovi kuća, cvjetići...

3. korak – Jaja sada imaju žute crteže i crvenu površinu s crtežima. Pripremi se treća boja. To može biti bilo koja, npr. plava, zelena, ljubičasta, crna... Ohladi se. Jaja se stave u boju koja se pripremila. Sada se dobija vrlo tamna površina plave, zelene, ljubičaste ili crne boje, već prema tome koja je pripremljena i žuti i crveni crteži. 

4. korak – Nakon završenog ukrašavanja, skida se vosak, najbolje pomoću staroga filma. Prije se to radilo noktom s palca, da se ne ošteti boja, gurajući palac prema naprijed. Na koncu se jaja premažu slaninom da dobiju lijepi sjaj i izražajnost boje i crteža.

 

Zanimljivosti iz Sonte

 

U Sonti su se radile samo, tri boje, žuta, crvena i treća po izboru. Na jajima se najčešće crtao križ, srce, sidro, kao simboli vjere, ljubavi i ufanja (nade). S obzirom na to da je Sonta seoska sredina, crtale su se i alatke, ašov, motika i grabulje, jer se bližilo proljetno vrijeme radova na zemlji. Crtale su se kuće, ogradice i krupne točke, narodne šare i stilizirani križ. Na jajetu su se pisali i stihovi. Naime, u Sonti je bio običaj da momci na kirbaj, 10. kolovoza, na sv. Lovru, poklanjaju djevojkama licitarsko srce (što veće) sa zrcalom, a djevojke su momcima na Uskrs darivale uskrsno jaje s pjesmicom. Primjerice: »Ivo, ti ne gledaj ovo jaje, već ti gledaj tko ti daje!« Crteži su se radili umakanjem kičice u topli vosak. Kičica je ručno napravljena od komada drveta u obliku olovke, koji je imao limeni nastavak u obliku lijevka ili pera, koji se umakao u otopljeni vosak. Kako se prije teško dolazilo i do odgovarajućeg mekog lima, također je to postao i naziv za komad suhe loze veličine 10-15 cm koji na kraju ima mali, također suhi izbojak. Izbojak se rezao na veličinu pera. Taj izbojak se umakao u topli vosak i s njime se crtalo po jajetu.

Danas se u Sonti može izbrojati na prste jedne ruke tko se još bavi ovim umijećem. To su samo rijetki zaljubljenici tradicije.