Arhiv tekstova

Prije točno godinu dana, Srbiju su zahvatile nezapamćene poplave. Bilo je ugroženo 1,6 milijuna ljudi iz dvije trećine općina Srbije, a šteta je iznosila 1,5 milijardi eura. Sedamnaestog svibnja 2014. godine poplavljeno je i selo Jamena mjesto u šidskoj općini – jedino mjesto u Vojvodini koje je bilo poplavljeno i gdje su zabilježene najveće posljedice ove elementarne nepogode. U Jameni je procijenjena šteta veća od 440 milijuna dinara. Preko 190 kuća bilo je u vodi, mještani su bili iseljeni, a izvanredna situacija na teritoriju šidske općine je ukinuta tek 17. lipnja. Danas, godinu dana poslije situacija u ovom selu nije najbolja. Svega 13 kuća je obnovljeno uz pomoć Vlade Republike Srbije i Europske unije, a još četiri kuće je podignuto uz pomoć različitih fondacija i donatora. Savjet Mjesne zajednice Jamena je raspušten krajem prošle godine, a novi predsjednik mjesne zajednice i sedam članova novog savjeta, od kojih mještani očekuju da se uhvate izbore s problemima kojih u selu posle prošlogodišnjih svibanjskih poplava i danas ima mnogo, izabran je 25. siječnja.

 

Šteta i pomoć

 

U Srijemskoj Mitrovici najkritičnije je bilo tijekom 16. i 17. svibnja, kada je vodostaj rijeke Save dostigao maksimum – 870 centimetara, što je za čak 66 centimetara više od rekorda iz 1974. godine kada je grad bio izložen najvećim poplavama u njegovoj povijesti. Obala Save u Mitrovici se branila na oko 12 punktova, Laćarak na tri, a Mačvanska Mitrovica na sedam mjesta. Mitrovčani su pokazali izuzetnu solidarnost i volju da brane svoj grad na nasipu. Tri dana su uz pomoć dragovoljaca koji su autobusima dolazili sa svih strana, danonoćno radili na utvrđenju obrambenog bedema i njegovom pojačanju vrećama s pijeskom. U rumskoj općini je najviše problema bilo u Klenku i Hrtkovcima. U Hrtkovcima se voda probila do šume i prijetila da se prelije preko puta. Na svu sreću, žitelji rumske općine tijekom tog nevremena, uspjeli su obraniti Hrtkovce, put M 21, ali i Klenak. Najkritičnije je bilo u Jameni. U Jamenu su 18. svibnja stigli pripadnici žandarmerije, vatrogasne jedinice iz Srijemske Mitrovice, jedna specijalizirana ekipa iz Austrije koja je osposobljena za spasavanje s vode i jedan helikopter. Selo je u potpunosti evakuirano. Ukupna šteta procijenjena u Jameni iznosila je 446.642.750 dinara, a ukupno utvrđena šteta za cijelu šidsku općinu 665.779.538 dinara. Europska unija osigurala je za mještane Jamene pomoć u iznosu 380.000 eura za obnovu oštećenih kuća za 27 obitelji. Osim sredstava za obnovu oštećenih kuća, Europska unija je osigurala i 60.000 eura za ugrožena poljoprivredna domaćinstva, koja su u svibanjskim poplavama pretrpjela najveću štetu. Na svu sreću na teritoriju Srijema, nije bilo žrtava poplava, ali je materijalna šteta bila velika. Zbog obilne kiše izlijevali su se kanali. Sava je prijetila da poplavi, a došlo je i do urušavanja kuća i cesta. U prvoj kategoriji oštećenih kuća u Jameni bio je 41 objekt, u drugoj 191, u trećoj 165 i u četvrtoj 89 objekt. Utvrđena je velika materijalna šteta na bijeloj tehnici, pokućstvu, šteta nastala uslijed uginuća domaćih životinja. Šteta na poljoprivrednim dobrima ustanovljena je u iznosu od 75.476,80 dinara. Na žalost, ni godinu dana poslije, situacija u Jameni nije sjajna, a većina mještana je nezadovoljna.

 

GODINU DANA POSLIJE

 

Neposredno poslije poplava u razgovoru s tadašnjim predsjednikom Mjesne zajednice Miodragom Starčevićem rečeno nam je da je u vrijeme poplava 197 kuća od ukupno 500 koliko ih je u selu, bilo pod vodom: »Od tih 197 kuća, 12 se kompletno srušilo, a 40 kuća je u veoma kritičnom stanju. U selu imamo 2.700 hektara obradivog zemljišta u privatnom ataru, a 80 posto je uništeno«, rekao je tada Starčević, ističući tada da je skeptičan po pitanju optimističnih prognoza govoreći da se plaši da se stanovništvo neće useliti u svoje obnovljene i nove domove do zime. Nezadovoljstvo Jamenčana je bilo veliko, a bilo je i velikog broja pritužbi na odluke komisije za procjenu štete. Svoje nezadovoljstvo Jamenčani su iskazali i prilikom posjeta premijera Aleksandra Vučića i veleposlanika Europske unije u Srbiji Michaela Devenporta koji su u listopadu prošle godine posjetili Jamenu i obišli radove na sanaciji poplavljenih domaćinstava. Danas godinu dana kasnije nezadovoljstvo kod mještana još uvijek postoji, a ima i onih koji smatraju da bez države nikada ne bi uspjeli osigurati krov nad glavom.

Jedna od najugroženijih bila je Anđa Spasojević kojoj je u poplavi potpuno stradao dom, pa je nepunih devet mjeseci živjela u šatoru. Uz podršku Vlade Republike Srbije, izgrađen joj je novi dom u koji se uselila 1. veljače: »Zadovoljna sam što sam dobila kuću, ali nisam zadovoljna što su radovi kasnili. Od lipnja do veljače živjela sam u šatoru. Dobila sam pomoć u hrani i higijenskim sredstvima, ali sam bila bez krova nad glavom.« Obitelj Milošević iz Jamene također je dobila novu kuću od Vlade Republike Srbije. Njihova kuća pretrpjela je veliku štetu, pa su mjesec dana proveli kod prijatelja u Šidu, a po povratku u Jamenu dobili su drugu kuću u Jameni. Kuća im je uz pomoć države potpuno obnovljena: »Dobio sam 350.000 dinara, pokućstvo, bijelu tehniku. Ljudi nisu realni, neki su dobili i više nego što su imali. Tko ima više zemlje, on je u nafti dobio i preko 10.000 eura i sada kažu da nisu ništa dobili. Neki čak i kriju koliko su dobili«, govori Milivoje Milošević. Međutim, ove dvije obitelji jedne su od rijetkih koje govore da su zadovoljni. Mnogo više je nezadovoljnih mještana, jer Europska unija i država nisu mogli svima pomoći. Tako je 86. godišnji Vaso Despotović, godinu dana  proveo u Domu za stara i nemoćna lica u Šidu: »Nisam se imao gdje vratiti. Kuća mi nije obnovljena, iako je bilo vode u njoj. Šteta u mojoj kući spada u četvrtu kategoriju i dobio sam 350.000 dinara. Novac mi je uplaćen, a te pare sam koristio da platim dom. Sada sam se vratio kući, pa kako će biti vidjet ćemo. Dobio sam 200 eura donacije i od tog novca sam kupio jedan prozor.« Ni obiteljska kuća Nikolije Ilić iz Novosadske ulice u Jameni, nije bila u dobrom stanju. Godinu dana kasnije ona kaže: »Moja maćeha je ovdje živjela. Sve joj je bilo poplavljeno. Pokućstvo smo izbacili, jer nije za korištenje. Dobila je 250.000 dinara. Ništa od bijele tehnike, pokućstva, pomoći... Veliki dio atara je jalova zemlja, a ostala zemlja je tvrda i ništa nismo zasijali. Dali su nam nešto nafte, sadnica, sjemena, ali je sve to ništa u odnosu na ono što su nam obećavali. Obećavali su i oko 900 eura po jutru ili hektaru, ali od toga ništa. To je velika bruka i sramota. Nitko nije zadovoljan. Težak je život poslije poplava«, kaže Jovo Ilić.

Po svemu sudeći, Jamenčani će još dugo vremena pamtiti prošlogodišnje poplave i trpjeti posljedice od njih.