Arhiv tekstova

22. svibnja 1898.

 

Prva regularna nogometna utakmica na južnoslavenskim prostorima odigrana je kod Somborske kapije, u Subotici, bilježi onodobni tisak. Tom prigodom su Subotičani porazili tim Halaša (Halas) uvjerljivim rezultatom 7:1. Nogometna sekcija Subotičkog športskog društva, utemeljena je tijekom iste godine. 

 

22. svibnja 1971.

 

Iz tiska su, gotovo istodobno, izašle tri veoma značajne knjige: Cvjetovi mećave, zbirka hrvatskih narodnih pripovjedaka Balinta Vujkova, te Antologija poezije bunjevačkih Hrvata i Antologija proze bunjevačkih Hrvata Geze Kikića.

 

23. svibnja 1848.

 

Prvi put su glasovima subotičkih građana izabrani čelnici, zatim vijećnici i činovnici gradske uprave. Za gradonačelnika je izabran Stipan Kujundžić, a za glavnog sudca Arnold Gottfrid. Vijećnici su postali Josip Antunović, mlađi, Stevan Blagojević, Ferenc Hoffmann, Zsigmond Kárvázi, Lavrentije Lovro Malagurski, Alojzije Mamužić, Ivan Skenderović, Kristofer Stipić i Marko Vojnić.

 

23. svibnja 1952.

 

Na prvoj sjednici novoizabranog Gradskog narodnog odbora Subotice za predsjednika je izabran pravnik Marko Horvacki. Nadalje, izvršena je nova teritorijalna podjela, kojom je umjesto, dva dotadašnja narodna odbora u I. i II. rajona u grada, formirano sedam novih općinskih narodnih odbora. 

 

23. svibnja 1969.

 

Preminuo Ivan Kujundžić, župnik u crkvi Svetog Roka u Keru, prozni spisatelj, bibliograf, prevoditelj s francuskog. Osim zbirke pripovjedaka Deran s očima tiskana su mu dva kapitalna djela Izvori za povijest bunjevačko-šokačkih Hrvata u nakladi zagrebačke Matice hrvatske i Bunjevačko-šokačka bibliografija, koja je objavljena u zborniku Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Ivan Kujundžić je rođen 2. lipnja 1912. godine.  

 

24. svibnja 1898.

 

Na prvi dan Duhova (Dòva), na Paliću su održana okružna gimnastička natjecanja, na kojima je sudjelovalo oko tisuću i dvije stotine đaka iz Subotičke, Segedinske, Halaške, Somborske, Kiskúnfélegyhaszke i Novosadske gimnazije. Naš grad je za ove potrebe utrošio tisuću i pol forinata.

 

25. svibnja 1832.

 

Prema rezultatima popisa stanovništva, Subotica je imala 4.863 kuće, u kojima je živjelo 5.254 obitelji, koje su imale 29.650 članova. Tijekom godine rođeno je više od 1.70 beba, a umrlo je čak 4.147 osoba. To je prouzročila velika epidemija kolere, koja je harala gradom i okolicom.

 

25. svibnja 1999.

 

Uništenjem metalne antenske konstrukcije visoke 52 metra i zgrade s opremom na obali Palićkog jezera, što ih je Radio Subotica koristila posljednjih tri desetljeća kao svoj odašiljač, na srednjem valu, subotičkoj je radiopostaji nanesena izravna šteta od oko 300 tisuća njemačkih maraka. Neizravna šteta višestruko je veća – uništenjem ovoga predajnika Radio Subotica je izgubila 80 posto svoga slušateljstva u radijusu od bezmalo 400 km.

 

25. svibnja 2000.

 

U 78. godini, umro je Josip Stipć Braca, diplomirani inženjer agronomije, novinar – prvo u svojstvu suradnika Hrvatske riječi, a potom glavni odgovorni urednik Subotičkih novina, u nekoliko saziva poslanik Skupštine Vojvodine, Srbije i Savezne narodne skupštine.

 

26. svibnja 1912.

 

Rođen je Balint Vujkov, po struci pravnik, a po vokaciji pjesnik, pripovjedač, romanospisatelj, esejist, dramatik, osnivač, urednik i nakladnik listova, časopisa te druge periodike. Najveća zasluga mu je što je gotovo šezdeset godina sakupljao, obrađivao, komentirao prozno narodno stvaralaštvo Hrvata u rasuću, s osobitim naglaskom na narodno stvaralaštvo Bunjevaca i Šokaca. Sačinio je tri antologije hrvatskih narodnih pripovjedaka, od kojih su dvije prevedene na slovenski jezik u nakladi od 10.000 i 12.000 primjeraka. Umro je 23. travnja 1987. godine.  

 

27. svibnja 1863.

 

Odobrena su pravila Prvog paromlinskog dioničarskog društva u Subotici. Mlin je gradio jedan od dioničara Antun Pejin. Zbog lošeg poslovanja i dugova poduzeće je propalo, te je njegova katna zgrada dodijeljena Ženskoj učiteljskoj školi. Poslije II. svjetskog rata zgrada je adaptirana u konfekciju Titovka. Na njenom mjestu je podignuta Robna kuća Beograd. 

 

27. svibnja 1971.

 

Skupština općine Subotica odlučila je pristupiti sanaciji Palića, jer su prekomjerno

taloženje smrdljivog mulja, degradacija jezerske vode, njene flore i faune, te masovni pomor riba, zaprijetili potpunim uništenjem jezera. Ova akcija, nazvana: »pothvatom stoljeća« – trajala je šest godina, kada je jezero Palić proglašeno zdravim. 

 

27. svibnja 1999.

 

Zrakoplovne snage NATO pakta ponovno su od 16 i 25 do 16 i 35 raketirale okolicu Meteorološke postaje na Paliću. Kod autokampa, gdje su smještene izbjeglice, ozlijeđene su četiri osobe, od kojih je jedna starica kasnije preminula u Gradskoj bolnici. 

 

28. svibnja 1841.

 

Trodnevnim crkvenim slavljem započela je podjela subotičke Velike crkvene župe na tri nove: središnju u gradu, crkva svete Terezije Avilske, i dvije vanjske, župa svetog Roka i župa svetog Jurja u tzv. Senti, odnosno današnja Prozivka. 

 

28. svibnja 1955.

 

Utemeljen je Savez inženjera i tehničara Subotice, koji je u svom sastavu imao 67 diplomiranih inženjera i tehničara. Dva desetljeća kasnije, kada je već prerastao u Savez društava inženjera i tehničara, imao je čak 5.230 članova, od toga 623 diplomirana i pogonska inženjera, 1.800 tehničara i 1.632 visokokvalificirana radnika.