Arhiv tekstova

Ivana Matoš, podrijetlom Bajmačanka, živi u Subotici i Novom Sadu, gdje je završila osnovni studij na odjelu pejzažne arhitekture Poljoprivrednoga fakulteta. Danas pohađa master studije na istome odjelu, priprema master tezu te se bavi poslovima u svojoj struci. Suradnica je pokreta Bunjevački Put križa na projektu obnove kalvarije u Bajmaku.

Suradnica ste pokreta Bunjevčki Put križa, kojem je cilj obnova sakralne, pasionske baštine, posebice križeva krajputaša u okolici Subotice. Kako je došlo do vaše suradnje i od čega se ona sastoji?

Ideja o obnovi križeva krajputaša u Subotici i okolici postoji već nekoliko godina. Mnoge križeve krajputaše su obnovili i održavaju vjernici na čijim se imanjima oni nalaze ili su ih podigli njihovi preci. Posljednje dvije godine počelo se s obnavljanjem križeva o kojima nitko nije brinuo. 

Pisac knjige koja je pokrenula obnovu križeva krajputaša, Tomislav Žigmanov, velečasni iz župe sv. Petra i Pavla iz Bajmaka, Zsolt Bende, i još neki župljani iz Subotice i Bajmaka, obratili su mi se s idejom obnove križnog puta, kalvarije, na ulazu u Bajmak. Moja suradnja s pokretom Bunjevčki Put križa sastoji se od konzultacija u oblasti ozelenjavanja i uređenja prostora koji zauzima križni put, davanja idejnih rješenja i izrada 3D modela i plakata budućeg izgleda prostora.

Što za Vas osobno znači ta suradnja u poslovnom, ali i privatnom smislu?

U prošlosti sam radila idejne projekte koji su se bavili obnovom kulturno povijesne baštine i vjerskih objekata. Obnova križnog puta u Bajmaku bio bi prvi put da radim projekt za konkretno ovaj tip vjerskog objekta i površine, tako da se radujem izazovu osmišljavanja i ostvarenja novog rješenja za taj prostor. S obzirom na to da sam iz Bajmaka, ovaj projekat je jedan način da pružim nešto zajednici odakle potječem.

Koliko je izražena potreba za obnovom kalvarije u Bajmaku iz aspekta Vaše struke?

Bajmačka kalvarija se nalazi na samom ulazu u Bajmak, pored puta prema Subotici. Zbog svoje jedinstvenosti, vidljivosti i vjerskoga značaja, potreba za obnovom je ogromna i hitna.

Kalvarija je do prije par mjeseci, kada su počeli radovi na obnovi, bila u vrlo lošem stanju. Betonski križevi i postaje su propale, zbog neodržavanja, starosti, zbog činjenice da su na otvorenom i da su izloženi svakakvim vremenskim uvjetima, a neki i zbog ljudskog utjecaja. Postaje, križeve i kipove je potrebno u potpunosti renovirati. Cijeli je prostor bio zarastao u šipražje i drveće. Biljke su bile u toliko lošem stanju da nije postojala mogućnost njihove sanacije, tako da je bilo potrebno u potpunosti očistiti prostor, što će omogućiti lakši prilaz objektima. Ujedno se može iz temelja zasnovati novi kvalitetan biljni materijal.

Koliko se projekt obnove kalvarije razlikuje od njenog izvornog izgleda, kakve se sve intervencije projektom planiraju? Planira li se obnova kalvarije u jednoj ili u više faza?

Ne postoje pisani dokumenti, skice ili slike, koji bi nam dali do znanja kako je kalvarija izgledala kada je podignuta. Jedina veza s prošlošću su sjećanja i usmena predanja starijih stanovnika Bajmaka.

Obnova se planira u više faza. Prva faza krčenja i čišćenja prostora od biljnog materijala i šuta je gotova zahvaljujući dobrovoljnoj pomoći župljana. Postojeća dva uzvišenja, veći s križevima i manji s kipovima bliže ulasku u kalvariju se zadržavaju i zatravnjuju. Sljedeća faza je već započeta, a to je obnova postaja, nakon koje ide obnova križeva i svih kipova i skulptura. Za ovu godinu je predviđeno postavljanje žičane ograde sa stupovima uz granice parcele, zajedno s kapijom i vratima na ulazu. Na kraju, kada su gotovi svi građevinski radovi, pristupa se pejzažnom uređenju, koje podrazumijeva zasnivanje travnatog pokrivača, sadnju listopadnih drvenastih vrsta, zimzelenog šiblja, puzavica i cvjetnica. 

Zbog budućih posjetitelja, neophodno je odrediti mjesto za sjedenje u hladu. Predviđeno je stajalište za bicikle na ulazu, i jedan mali ekonomski prostor za odlaganje otpada, ograđen šibljem.

Koje su glavne smjernice kojih ste se držali pri izradi projekta?

Osnovni principi na kojima je zasnovano idejno rješenje su svedenost i jednostavnost, kako u formi i rasporedu, tako i u vrstama biljnoga materijala. Ideja je da prostor bude otvoren, da se naglase postaje i križevi i da ostanu vidljivi s ceste, ali i iz drugih pravaca. 

Planira li se projektom u sam izgled kalvarije intervenirati suvremenom tehnologijom poput određene vrste osvjetljenja ili sl.?

Planira se da kalvarija po završetku obnove bude noću osvijetljena reflektorima, naročito renovirani križevi. 

Na temelju čega ste vršili odabir biljnih vrsta kojima će se prema Vašem projektu vršiti ozelenjavanje kalvarije?

Ne koristi se veliki broj biljnih vrsta, shodno jednostavnosti cijele zamisli. Biljke predviđene projektom su efektne i ne zahtijevaju intenzivno i komplicirano održavanje. To su uglavnom autohtone vrste, koje su česte u našem podneblju pa su stoga i dosta otporne na uvjete sredine. Prateći karakter prostora, neke biljke su odabrane zbog vjerskog simbolizma koje im je narod dodijelio, kao drvo gledičija (u narodu poznata kao Isusova krunica). Biljke će u sklopu kalvarije vršiti nekoliko bitnih uloga – funkciju ograđivanja prostora će vršiti puzavice na ogradi, stablo gledičije će naglašavati ulaz, dvije velike lipe će pružati hlad, po dva čempresa pored svake postaje će akcentirati svaku postaju pojedinačno, a ruže su tu da dodatno uljepšaju prostor.

Koliko je izrada jednog ovakvog  projekta kompliciran posao? Na što sve jedan arhitekt mora obratiti pozornost kako bi projekt bio prihvaćen?

Jedan ovakav projekt iziskuje dosta vremena i truda. Treba se uzeti u obzir povijest i prirodne karakteristike objekta obnove, kao i namjena i način korištenja u budućnosti. Projekt treba zadovoljavati potrebe najvećeg broja korisnika, da je pristupačan, i u ovom slučaju, da je prikladno osmišljen. Izrada projekta i idejnog rješenja je samo jedan korak u cjelokupnoj obnovi. On osim osnovne funkcije davanja smjernica za radove, ima velikog udjela u približavanju stanovnika Bajmaka i Subotice ideji obnove. To je način da se pokaže kako taj prostor može izgledati i da se ljudi potaknu da daju podršku cijelom projektu.