Arhiv tekstova

15. svibnja 1691.

Grof Leopold Herbstein, izdao je pismeno uvjerenje da su bački kapetani Đuro Vidaković i Luka Sučić, u Srijemskoj županiji te u okolici Beograda i Temišvara, nanijeli teške gubitke i poraze Turcima. Štoviše, zarobili su i pogubili i jednog turskog pašu. 

 

15. svibnja 1750.

Na toranj prve Gradske kuće, koja je bila je bila na mjestu današnje – postavljen je sat. 

 

15. svibnja 1859.

Rođen je Pavao Kujundžić, svećenik i kulturni djelatnik, pokretač Bunjevačko-šokačke Danice. Okupljao je sve rodoljubljem zadojene kulturne poslenike Bačke. Gorljivo se bori za uvođenje materinskog jezika u škole. Umro je 10. listopada 1915.

 

15. svibnja 1948.

Rođen je Slavko Matković, istaknuti pjesnik srednje generacije poratnog Subotičkog književnog kruga, prozaist, multimedijalni umjetnik i djelatnik subotičke Gradske knjižnice. Bio je zagovornik avangardnih stremljenja i osnivač umjetničke grupe Bosch + Bosch. Objavio je desetak knjiga pjesama i grafičkih svezaka. Bio je vrsni prevoditelj s mađarskog jezika. Umro je, prerano, u punoj stvaralačkoj zrelosti, 2. studenoga 1994. godine.

 

15. svibnja 2005.

U knjižari Danilo Kiš pisci, urednici i kulturni djelatnici, iz Subotice i zemlje, obilježili su pola stoljeća kontinuiranog izlaženja književnog časopisa Rukovet.

 

 

16. svibnja 1862.

 

Okončano je prvo, jednomjesečno gostovanje Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, tijekom kojega je na subotičkoj kazališnoj sceni prikazano 14 predstava, uglavnom domaćih spisatelja. Prije toga, utemeljen je Kazališni odbor grada, činili su ga viđeni Subotičani: barun Josip Rudić, Stevan Manojlović, Ambrozije Boza Šarčević i dr. 

 

16. svibnja 1934.

Subotički mađarski dnevnik Napló objavio je vijest prema kojoj je Gradski senat, jednoglasno prihvatio, plan postavljanja ulične električne rasvjete u gradu i na periferiji.

 

16. svibnja 1944.

Naredbom okupacijskih vlasti, u Subotici započinje masovni izgon Židova, iz njihovih stanova i kuća, u geto pored teretne željezničke postaje i carine. Nekoliko tjedana kasnije, tri i pol, do četiri tisuće Židova deportirano je iz geta u njemačke koncentracijske logore, gdje su većinom ubijeni ili su pomrli.

 

17. svibnja 1945.

Prihvaćanjem zadnje velike skupine zarobljenika kod Bleiburga u Austriji, u noći između 16. na 17. svibnja okončan je ratni put Osme vojvođanske udarne brigade. Krajem veljače 1947. rasformirana je 51. Divizija, a u njenom sklopu i Osma vojvođanska udarna brigada. Tijekom 245 ratnih dana, prevalivši tisuću i pol kilometara, pod borbom, izgubila je 1.116 boraca, a ranjeno ih je oko tri tisuće. 

 

18. svibnja 1529.

U jednom pismu upućenom iz Kaločkog kaptola, navodi se kako je vlastelin Bálint Török, vlastelin Subotice, ponovno stavio na stranu Jánosa Zápolye te sa svojim vazalima i pod ruku s Turcima, pustoši posjede pristaša austrijskog kralja Ferdinanda Habsburškog.

 

18. svibnja 1914.

Zakupivši cijeli kat jednog hotela u Port Saidu (Egipat), na svoj pedeseti rođendan, pod nerazjašnjenim okolnostima, ubio se Oskar Vojnić, subotički veleposjednik, svjetski putnik, lovac, sakupljač i spisatelj. Pojedini artefakti njegove bogate zbirke umjetničkih i etno-predmeta te trofeja čuvaju se u muzejima u Subotici i Budimpešti. Govorio je više jezika, pisao na mađarskom i engleskom, objavljivao radove u vodećim europskim glasilima, a tiskano mu je desetak, mahom putopisnih djela.  

 

19. svibnja 1829.

Kompromisnom intervencijom Kraljevskog namjesničkog vijeća, glavni gradski sudac, Josip Antunović, vraćen je u Gradsko vijeće. Time je okončan višemjesečni, žestok, sukob nastao zbog poreznih povlastica plemića, ali i netrpeljivosti između Antunovića i gradonačelnika Šimuna Mukića, i njihovih pristalica.

 

20. svibnja 1696.

U najstariju matičnu knjigu krštenih, koju je prosinca 1687. ustrojio Bartul Bariša Benjović, nakon nekoliko godina opet je upisano ime novorođenčeta. Od 1687. do 1690. ova je matrikula uredno vođena, ali između 1691. i 1693. njene rubrike ostaju prazne, osim krštenja od 19. ožujka 1693.  

 

 

20. svibnja 1759.

Kaptolski zbor u Gyöngyösu odlučio da se rezidencija franjevaca u Subotici proglasi kanonski utemeljenim samostanom. Za prvog gvardijana izabran je Danijel Zavodski, nastavnik u Gramatikalnoj školi (gimnaziji), koju su 1747. na traženje gradskih čelnika utemeljili i vodili franjevci.

 

20. svibnja 1795.

U Pešti je pogubljen Dominik Ignacij Martinović, hrvatski franjevac i svjetovni svećenik, filozof i znanstvenik, sveučilišni profesor filozofije i matematike, zagovornik Newtonovih i Boškovićevih teorija, pisac i jakobinac. Smaknut je na Krvavoj poljani, jer je htio provesti demokratsku revoluciju, tražeći ukidanje svih staleža, slobodu i jednaka prava za sve građane.

 

20. svibnja 1988.

Nakon dugotrajnog prešućivanja Balinta Vujkova (1912. – 1987.), objavljen je 2. svezak književnog časopisa Rukovet za 1988. godinu, u cijelosti posvećen njegovu stvaralaštvu. Tiskani su radovi: Josipa Buljovčića, Bele Durancija, Stipana Filakovića, Lazara Merkovića, Milovana Mikovića i Ivana Pančića. Urednik M. Miković.

 

21. svibnja 1888.

Municipalna skupština grada odlučila je da se budući park kod Željezničkog kolodvora nazove Parkom Marije Terezije. Sadnja drveća započela je s jeseni, a okončana u proljeće 1889. Na rubu parka, umjesto starog puta podignuta je Prokešova palača. Izgrađen je, također kolski put i željeznički nadvožnjak.