Arhiv tekstova

Skupština AP Vojvodine je na sjednici održanoj 8. svibnja 2002. godine donijela Odluku o Novinsko-izdavačkoj ustanovi Hrvatska riječ »radi osiguravanja i zadovoljavanja potreba građana i organizacija u AP Vojvodini, na informiranje na hrvatskom jeziku«. Povodom trinaeste obljetnice od osnutka ove ustanove razgovarali smo s njezinim ravnateljem Ivanom Karanom. 

I trinaest godina od osnutka, NIU Hrvatska riječ radi u iznajmljenim prostorijama...

Mi smo ovu obljetnicu obilježili radno ali smatramo da je potrebno izaći u javnost s našim promišljanjima kako bi i Hrvatska riječ u dogledno vrijeme trebala raditi u vlastitim prostorijama. Od svojega osnutka NIU Hrvatska riječ radi u prostorijama na Otvorenom sveučilištu u Subotici. Dio prostorija je ranije dobivan besplatno a dio se plaćao, a od prošle se godine zakup prostorija i prateći troškovi plaćaju u cijelosti. Želimo pokrenuti jednu širu inicijativu u hrvatskoj zajednici da se u interesu same zajednice, pa tako i Hrvatske riječi, riješi pitanje prostorija za našu ustanovu na način na koji je to Hrvatsko nacionalno vijeće učinilo za svoje sjedište i za Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Tragom tih odličnih rješenja mogli bismo ići i mi. Nadam se da ćemo naići na razumijevanju kod našeg osnivača – HNV-a, ali i u cijeloj hrvatskoj zajednici kako bismo osigurali vlastite prostorije. HNV bi, kao i u slučaju Zavoda, mogao biti nositelj projekta, objekt bi mogao biti u vlasništvu Vijeća, a da ga mi koristimo ili da Hrvatska riječ bude vlasnik tog prostora. Osim od osnivača, u rješavanju ovog pitanja očekujemo pomoć matične i domicilne države, kao u slučaju ZKVH-a. 

Sadašnji broj i kvadratura prostorija nisu adekvatni za kvalitetan rad, pogotovo prostorija u kojoj radi najveći broj novinara i tehničara. Ukoliko nam se osigura nekretnina s većim brojem i bolje raspoređenim prostorijama, tamo bi prostor za svoj rad i sjedište mogle naći i hrvatske udruge koje se bave informiranjem. Tamo bi se mogle pripremati i radijske i televizijske emisije na hrvatskom jeziku za medije u Subotici i šire. Siguran sam da bi to pridonijelo boljoj povezanosti, bržoj razmjeni informacija, te kvalitetnijem informiranju na hrvatskom jeziku. 

Nedavno je redizajnirana internetska stranica tjednika Hrvatska riječ, u planu je projekt s Minority News-om. Kažite nam više o tome...

U cilju veće vidljivosti redizajniran je naš sajt, uz uvođenje dvije nove rubrike. Tu se objavljuju pojedine vijesti i najave koje se možda neće naći u tiskanom izdanju našeg tjednika, ali su važne za informiranost pripadnika hrvatske zajednice. Uvedena je i opcija pretrage po pojmovima u našoj arhivi na sajtu. Tamo se može vidjeti u kojim se sve brojevima traženi podatak nalazi, što primjerice može biti od pomoći udrugama kod priloga dokumentaciji kada konkuriraju na natječaje. 

Kako važnim smatramo i da se o događanjima u hrvatskoj zajednici, osim Hrvata, trebaju informirati i drugi građani u Republici Srbiji, u planu je projekt s Minority News-om. U pitanju je izrada tematskog podlistka o Hrvatima u Srbiji koji će čitateljima biti distribuiran u sklopu dnevnog lista Danas. Takvo je izdanje planirano i za druge manjinske zajednice. Nadam se da će ovaj naš projekt naići na razumijevanje kod Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu. Nadamo se također da ćemo naići na razumijevanje kod Veleposlanstva te dobiti ako ne veća, onda barem ista sredstva za naš projekt dostave podlistaka Hrcko i Kužiš djeci koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku ili izučavaju Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. Tom akcijom je obuhvaćeno oko tisuću djece u 16 mjesta u Vojvodini. 

Kakva je čitanost tjednika Hrvatska riječ?

Izravnim načinom prodaje preko kioska i pretplatom, te indirektnim načinima otkupa putem projekata, naša je prodavanost došla na oko 1350 primjeraka tjedno. Prostor da se to poveća postoji, tj. da se remitenda, budući da nam je tiraža 1500, u potpunosti smanji. Inače, remitenda se ne baca već dijeli ispred crkava u Novom Sadu, Surčinu i Beogradu. Povećali smo obujam pisanja o događanjima vezanim za Hrvate u Srijemu, uposlivši stalnu dopisnicu, uz već naše postojeće suradnike iz tog dijela Vojvodine. U Banatu smo u više mjesta držali promocije. Iako smo mi pokrajinski list, nastojimo pisati i o Hrvatima izvan Vojvodine. No to ne ovisi samo o nama, već i o aktivnostima tamošnjih Hrvata, o tomu žele li se oni organizirati i eksponirati kao Hrvati. Glede tih krajeva, nažalost se događa da se rijetko netko od Hrvata želi pojaviti u našem listu. Takve vrste straha da netko ne želi da se o njemu piše ili da mu se objavi fotografija, imamo čak i u Subotici. Isto tako, pojedini pretplatnici traže da im se tjednik dostavi u papirnatom pakiranju kako se ne bi vidjelo što je unutra. 

Jedna od aktualnih tema je i privatizacija medija sukladno novim zakonima koji se tiču informiranja. S tim u vezi, kakva je pozicija NIU Hrvatska riječ?

Pisani manjinski mediji, kakva je i Hrvatska riječ, u ovom procesu neće biti oštećeni, odnosno njihovo financiranje će biti kao i do sada u smislu redovitih dotacija od strane Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje. Inače, mi smo se nakon sedam godina angažmana uspjeli izboriti da se u dotacijama iz pokrajine izjednačimo sa sličnim ustanovama drugih manjinskih zajednica. To je veliki uspjeh hrvatske zajednice i NIU Hrvatska riječ.