Arhiv tekstova

8. svibnja 1750.

 

Na zajedničkoj sjednici Magistrata i Zaklete (Izborne) općine varoši Sveta Marija, odlučeno je da će se popis stočnog fonda načiniti prema iskazu pastira ili govedara. Visina kazne za utaju broja grla stoke, iznosit će 25 forinata po komadu. Ujedno je sačinjen i popis plaća i primanja u naturi gradskih službenika i slugu. Njih petnaest primalo je godišnje 1.290 forinata. Sudac grada je dobivao 150, a vijećnici po 30 forinata godišnje. 

 

8. svibnja 1887.

 

Rođen je slikar Antun Bačić, jedan među protagonistima tzv. izgubljene generacije subotičkih likovih umjetnika. Po uspješno položenom prijamnom ispitu na Višoj likovnoj školi u Zagrebu, odlazi u München, gdje se izdržava kopiranjem djela velikih majstora u Bavarskoj. Umro je 3. srpnja 1977.

 

9. svibnja 1439.

 

Kraljevski posjedi: Subotica, Madaraš, Tavankut i Halaš, kao polog su dati Jánosu Hunyadiju (Janku Sibinjaninu) i njegovom istoimenom bratu, na ime naknade za 2.757 zlatnih forinata koje su utrošili za ojačanje vladarevih utvrda.

 

9. svibnja 1776.

 

Luka Vojnić je izabran za suca varoši Sveta Marija (Subotica), a mandat mu je 1777. produžen za još godinu dana. Od 21. rujna 1779. Vojnić je prvi sudac Magistrata (Gradskog vijeća) slobodnog kraljevskog grada Maria Thereziopolis.

 

9. svibnja 1861.

 

Na izvanrednoj sjednici, kojoj su nazočni mnogi gradski uglednici, Gradsko vijeće osudilo je neljudsko i bezobzirno ponašanje financijske policije. Ujedno je odlučeno da se oštećenim građanima nadoknadi sva materijalna šteta koju su im nanijeli vojska i financijska policija.

 

9. svibnja 1906.

 

Na Međuolimpijskim igrama u Ateni, Subotičanin Đuro Stantić (1878. – 1918.), osvaja zlatnu medalju u hodanju na tri tisuće metara. Pokraj toga što je bio državni prvak, on je na Svjetskom prvenstvu u Berlinu, godinu dana ranije stazu dugu 75 kilometara prešao za 8 sati, 66 minuta i 24 sekunde te tako u ovoj zahtjevnoj atletskoj disciplini postao svjetski rekorder.

 

9. svibnja 1935.

 

Rođen je Matija Molcer, skladatelj, glazbeni pedagog, koncertni izvođač, spisatelj i publicist, prevoditelj i likovni stvaratelj, svestrani umjetnik osebujnog artističkog i intelektualnog senzibiliteta. Objavio je preko sto knjiga poezije na mađarskom, hrvatskom, njemačkom, romskom i esperanto jeziku. Pored toga prevodio je sve značajnije pisce XX. i XXI. stoljeća, s ili na neki od naznačenih jezika. Poseban značaj i mjesto u svijetu umjetnosti ima njegov, svestran i bogat, skladateljski opus. 

 

10. svibnja 1897.

 

Otvorena je subotička Opća bolnica Marija Valerija. Podignuta je u jugoistočnom dijelu grada, na površini od 7,5 jutara. Činio ju je kompleks od 12 zgrada (paviljona) s pratećim objektima. Početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća, pokraj nje je podignuta zgrada sadašnje Bolnice, mahom sredstvima samodoprinosa Subotičana.

 

10. svibnja 1941.

 

U Bajmaku je rođen Andrija Kopilović, svećenik i spisatelj. Nakon klasične gimnazije i Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, doktorira na Papinskom Teološkoj akademiji u Krakowu. Dugogodišnji je javni i kulturni djelatnik, spisatelj obimnog i raznovrsnog djela. 

 

11. svibnja 1934.

 

Objavljena je knjiga subotičkog spisatelja, publicista i nakladnika Jose Šokčića «Subotica pre i posle oslobođenja». U njoj je na osebujan i dokumentiran način, ali živ i reporterski, prikazao povijest grada od najstarijih vremena do 1933. događaji uoči I. svjetskog rata, te 1918. zaključno sa 1933. dati su veoma iscrpno, kronološkim redoslijedom.

 

12. svibnja 1690.

 

Zapovjednik Segedinske utvrde, ujedno i pogranične oblasti u Potisju, general D. Nechem, službenim spisom je potvrdio izvanredne i zapažene vojne zasluge trojice subotičkih kapetana – Duje Markovića, Luke Sučića i Đure Vidakovića, tijekom rata protiv Osmanlija. Pored ostalog, također su bili među predvodnicima doseobe bunjevačkih Hrvata u Bačku.

 

12. svibnja 1959.

 

Umro je sakupljač bunjevačkih narodnih umotvorina i pripovjedač, Ive Prćić, st. ustrajno provodeći preporodne zamisli I. Antunovića i njegovih sljedbenika: A. Šarčevića, L. Budanovića i B. Rajića. Unatoč narušenog zdravlja, od rane mladosti, neumorno sakuplja baštinu, pjesme, pripovijetke, zagonetke, umotvorine i dr. Također, dva desetljeća uređuje Danicu. Važnija djela su mu: Tmurni i vedri dani (1928.); Ezopčice (1928.); Subotica i Bunjevci (1936.); Bunjevački narodni običaji (1937.); Bunjevačke narodne pisme (1939.); Hrvatske narodne pjesme (1942.); Bunjevačke narodne pisme (1971.). Rođen je u Subotici, 15. svibnja 1894.

 

13. svibnja 1914.

 

Rođen je Jovan Mikić Spartak, asistent Više ekonomsko-komercijalne škole u Beogradu, višestruki jugoslavenski i balkanski prvak u lakoj atletici, publicist, književnik i zapovjednik Subotičkog partizanskog odreda. Poginuo je u noći između 10. i 11. listopada 1944. u borbama za oslobođenje Subotice.

 

14. svibnja 1944.

 

U 54. godini života, u subotičkoj Gradskoj bolnici, umro je Lazar Stipić, novinar, spisatelj i nakladnik, do okupacije Bačke travnja 1941. godine ravnatelj Gradske knjižnice. Surađivao je u bečkim, peštanskim i subotičkim listovima i časopisima. Bio je pokretač, vlasnik i urednik više novina i književnog glasila Glas. Autor je dvije zbirke pjesama, jednog kazališnog komada i više rasprava.