Arhiv tekstova

Kronika Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta, Gupčeva lipa periodična je publikacija, koja izlazi jednom godišnje s ciljem da memorira najvažnije događaje i aktivnosti svakog od odjela ove udruge koji su se održali tijekom jedne godine. Gupčeva lipa objedinjuje ponajprije tekstove kao izvadke iz tiska, ponajprije iz Hrvatske riječi, koji predstavljaju odraz pojedinog događaja u javnosti, a s ciljem njihovog objedinjavanja na jednome mjestu. Prva Gupčeva lipa objavljena je 1999. kao kronika događaja iz 1998. godine.

Dubravko Bilinović glavni je urednik Gupčeve lipe kao kronike događanja u 2014. godini, koja je 26. travnja predstavljena publici na Etno-salašu Balažević u Tavankutu. Aktivan je član udruge HKPD Matija Gubec kao projekt koordinator i urednik promotivnih materijala.

Novi ste urednik Gupčeve lipe. Ima li novina u uređivačkoj koncepciji ove Gupčeve kronike ili se novine možda planiraju uvesti u narednome broju?

Novo izdanje Gupčeve lipe sa sobom nosi i određene novine u pogledu dizajna i fotografija. Kako mi je fotografiranje motiva u prirodi hobi, spontano sam počeo pratiti fotoaparatom i sve Gupčeve aktivnosti. Ispostavilo se da to nije lagan zadatak, ali uz sugestije Thomasa Šujića i Nade Sudarević, uspio sam osigurati dovoljno materijala koji su dali svježinu izgledu Gupčeve lipe. Danas primat u distribuciji vijesti preuzimaju društvene mreže i naša zajednička nastojanja su išla u pravcu prilagođavanja tom trendu. U tom smislu se slobodno može reći da ćemo svake godine pokušavati unositi novine i pažljivo slušati sve konstruktivne sugestije onih koji redovito prate naše aktivnosti.

Već duži niz godina Gupčeva lipa izlazi u kontinuitetu. Što ona znači za samo Društvo? Imate li saznanja kako se ona percipira u okvirima same hrvatske zajednice?

Gupčeva lipa je prije svega kronologija svih aktivnosti naših udruga, Matije Gupca i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame. Dakle, ona ima funkciju informiranja, kako unutar zajednice tako i izvan nje. Nadamo se da će te informacije poslužiti zainteresiranim udrugama u kreiranju temelja za moguću suradnju na polju kulture, ali i u okvirima ruralnoga turizma.

Sažima li Gupčeva lipa sve aktivnosti Društva ili se osvrće samo na najvažnije?

Aktivnosti koje organiziraju naše udruge su se značajno umnožile u posljednjih nekoliko godina i trenutno je nemoguće za svaku pojedinačno izdvojiti prostor u našem godišnjaku. Ovo se ne odnosi samo na manifestacije koje organiziramo u Tavankutu, već i na putujuće izložbe slika od slame, gostovanja folklorne i tamburaške sekcije te nastupe slamarki na izložbama u tuzemstvu i inozemstvu. Realno, folklorna i slamarska sekcija bi zahvaljujući brojnim aktivnostima mogle imati zasebni godišnjak, zbog čega je uistinu izazov odabrati tek nekoliko važnijih događaja.

Izdavač Gupčeve lipe je HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, udruga koja se projektno financira. S obzirom na to, javljaju li se poteškoće oko realizacije ove publikacije?

Poteškoće u udruzi savladavamo volonterskim radom naših brojnih članova pa je to slučaj i s Gupčevom lipom. U njenoj izradi su sudjelovali mnogi, naročito Ljubica Vuković Dulić i Ladislav Suknović, koji su svoje slobodno vrijeme žrtvovali kako bi sadržaj Gupčeve lipe adekvatno predstavio najvažnije aktivnosti naših spomenutih udruga. Ogroman je doprinos Hrvatske riječi, poglavito tehničkog urednika Thomasa Šujića, čije su sugestije značajno doprinijele vizualnoj promjeni Gupčeve lipe. Tiskara Rotografika nam izlazi u susret besplatnim printanjem turističkog flajera što nas umnogome financijski rasterećuje.

Osim Gupčeve lipe na promociji 26. travnja u Tavankutu predstavljen je i novi turistički flajer Snovi od slame, čiji ste također urednik. Koja su njegova osnovna obilježja?

Turistički flajer ima za cilj privući i zadržati pažnju turista i potencijalnih suradnika koji se bave ruralnim turizmom, kako bi pružio osnovne informacije o našoj turističkoj ponudi. U njemu se nalaze kratke informacije o jednodnevnom programu Snovi od slame u kojem su sadržane radionice izrade predmeta od slame, obilazak najznačajnijih točaka Tavankuta kao što su Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame gdje se nalazi i najveća zbirka slika, crkva Srca Isusova i stalne postavke slika od slame u župnom dvoru i Etnosalaša Balažević. Tu se nalaze i osnovne informacije o bunjevačkoj gastronomiji koja je u našoj ponudi. U izradi turističkog flajera se možemo osloniti i na značajne sugestije Turističke organizacije Subotice koja nam često ukazuje na aktualnosti u ruralnom turizmu, što nas čini konkurentnijima na ovom tržištu.

Planirate li izdavanje i drugih vrsta turističkih brošura?

U izradi je biciklistička mapa Tavankuta koja će podrazumijevati obilazak biciklama četrnaest križeva krajputaša, kao četrnaest postaja, što je dio većeg projekta pokreta Bunjevački Put križa i Osnovne škole Matija Gubec, prilikom čega su mapirani i obnovljeni križevi koji će u ovom pogledu služiti kao točke koje će definirati putanju. Prošle godine je tajnik udruge Ivica Dulić, prvi puta s jednom grupom mladih obilazio ove križeve i zahvaljujući toj ideji, ohrabrili smo se da na natječaju Pokrajinskog tajništva za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost spolova konkuriramo s projektom Biciklama u snove od slame. Projekt nam je odobren i sada imamo pet bicikli koje su na usluzi zainteresiranim turistima.