Arhiv tekstova

Na sjednici skupštine općine Ruma nazočni su vijećnici jednoglasno usvojili elaborat o opravdanosti davanja zemljišta u radnoj zoni Zapad francuskom poduzeću Hutchinson, jednom od najpoznatijih proizvođača dijelova za autoindustriju. Ta odluka vodi k realizaciji jedne značajne investicije – prema najavama u Rumi će se praviti gumena crijeva za rashladne uređaje za potrebe autoindustrije. 

Prema riječima prvog čovjeka rumske općine Slađana Mančića, u poduzeću će u početku raditi 200 zaposlenih, a do 2020. godine moguće je angažiranje preko 300 radnika. Time je potvrđeno da ova srijemska općina predstavlja jedan sjajan investicioni ambijent koji su prepoznali mnogi strani investitori. 

 

Injekcija za lokalni proračun

 

Osim Hutchinsona koji tek kreće u investiranje, 22. svibnja je utvrđen kao datum za službeno otvorenje pogona Adriana Teks, a potom se očekuje dalje proširenje njenih kapaciteta. U ovom pogonu sada je već zaposleno 350 radnika, uglavnom žena. Za 28. lipnja planirano je otvorenje na Rumskoj petlji kinesko-danskog pogona kompanije Everest production za proizvodnju memo pjene, koja bi po elaboratu trebala uposliti 225 radnika. Privode se kraju i pregovori s nepalskim investitorom – CINNOVATION GROUP.  Oni će zaposliti 409 radnika, a moguće je da će taj broj biti i znatno veći. Vlada Srbije će za ovog investitora, kako je najavljeno, izdvojiti subvencije u visini od 2,6 milijuna eura, a do kraja ove godine u rumskoj općini se može očekivati otvaranje 1000 novih radnih mjesta. Kako je istaknuo predsjednik općine Ruma Slađan Mančić, Vlada Srbije je preuzela na sebe financijski izdatak od oko 950.000 eura, kako bi financirala ugovorom predviđen pročistač za potrebe Hutchinsona. Kako ističe veliki posao je pred lokalnom samoupravom: »Sva sredstva koja smo inače planirali uložiti u razvoj infrastrukture već usmjeravamo za te potrebe, a nema sumnje da će ovih nekoliko investicija za rumsku općinu i njen proračun predstavljati veliku injekciju. Broj zaposlenih će se bitno povećati«, kaže prvi čovjek rumske općine. Osim smanjenja nezaposlenosti, rad francuske kompanije u rumskoj općini značit će i priljev značajnih sredstava u općinski proračun kroz plaćanje poreza na zaradu i imovinu, a bit će koristi i za JP Gas – Ruma, budući da će nova tvornica koristiti prirodni plin kao energent, a procijenjena potrošnja na godišnjem nivou iznosi tri milijuna kubika. Isti energent koristili bi i ostali najavljeni investitori što će dodatno povećati prihode javnog poduzeća JP Gas – Ruma. Konstatacija čelnih ljudi je da će sve najavljene investicije pridonijeti industrijskom procvatu ove srijemske općine.

 

Povoljan investicioni ambijent

 

Povoljan investicioni ambijent postoji i u drugim gradovima Srijema. Grad Srijemske Mitrovica svoje gospodarske potencijale je organizirao u nekoliko atraktivnih industrijskih zona na kojima je nikao veliki broj industrijskih malih pogona. Najznačajnija investiciona ulaganja u posljednjih nekoliko godina ogledaju se u novootvorenim poduzećima poput kompanije Metalfer Steel Miil, Moeller, Mitsides Point, Slaviamed... Jednu od krupnih stvari predstavlja nedavna prodaja nekadašnjeg velikog giganta mesne industrije Mitros koji je prodan austrijskom poduzeću Gierlinger holdingu za 800.000 eura, čime se stvorila mogućnost za zaposlenje 400 radnika. Ponovnim oživljavanjem nekadašnjeg giganta mesne industrije, pospješio bi se gospodarski oporavak grada i stvorila zdrava poslovna konkurencija na tržištu mesnih prerađevina u Srijemu. Ovih dana počela je rekonstrukcija pogona Mitrosa, a početak proizvodnje najavljen je za listopad kada bi posao, prema najavama rukovoditelja, trebalo odmah dobiti 300 radnika. Kako je izjavio generalni direktor Mitrosa Ramo Adrović, u Mitros bi se do kraja 2017. godine trebalo uložiti 20 milijuna eura umjesto 12, kako je bilo prvobitno najavljeno. Kako Ramović kaže, krajnji cilj je da se 2020. godine dostigne dnevni  nivo prerade 5.000 tovljenika i uposlenost više od tisuću radnika. Optimističan podatak je da će Mitros imati više od tisuću zaposlenih što svakako ide u prilog priči o rješenju problema nezaposlenosti i u ovoj srijemskoj općini. Optimistične vijesti stižu i iz Stare Pazove gdje općina trenutno formira četvrtu industrijsku zonu od 80 tisuća hektara, a dozvole za gradnju investitora čekaju se manje od 20 dana. Belgijska kompanija Delez, austrijski Ajmaks i Por, Kompanija Sikom iz Švicarske, samo su neki od investitora koji ulažu u ovu srijemsku općinu.

 

Šid bez investitora

 

U najzapadnijoj općini u Srijemu, Šidu, industrijska zona iako je završena još 2011. godine još uvijek nije otvorena. U prethodnih nekoliko godina, dolazilo je nekoliko stranih investitora koji su s predstavnicima lokalne samouprave dogovarali otvaranje izvjesnih industrijskih pogona, ali do danas još uvijek ništa nije urađeno. Industrijska zona Adaševci, nalazi se na samoj autocesti od Beograda prema Zagrebu, udaljena je svega 6 kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom i prostire se na površini od 123 hektara. Međutim, industrijska zona još uvijek nije infrastrukturno opremljena. Kako je još prije nekoliko godina rečeno, od strane tadašnje općinske vlasti u Šidu, opremat će se u zavisnosti od dogovora s potencijalnim investitorima. Do danas, u ovu srijemsku općinu za koju se ne može reći da nema potencijala za nova ulaganja, nije kročio niti jedan investitor. A potencijali šidske općine su značajni i generalna ocjena mnogih građana je da bi se privreda mogla vratiti na zdrave noge, samo da je više inicijative i volje. Ne mogu ne spomenuti nekadašnjeg giganta mesne industrije u šidskoj općini Srem Šid gdje je nekada bilo zaposleno preko 2.000 ljudi. Pred stečaj ovo poduzeće raspolagalo je s 820 hektara vlastitih oranica, 49 hektara građevinskog zemljišta, 71 hektar voćnjaka, najsuvremenijom klaonicom i hladnjačama, silosima, tri farme, tri ekonomije, kompletnom poljoprivrednom mehanizacijom i brojnim poslovnim objektima u Šidu, Beogradu, Nišu, Podgorici, Čačku, Nikšiću... Imovina ovog giganta je bila procijenjena od strane Agencije za privatizaciju na 28 milijuna eura. Prodan je za 11 milijuna eura. Većina poslovnih objekata danas propadaju. Još prije nekoliko godina najavljena je izgradnja tvornice čarapa u Višnjićevu, u Bačince su trebali doći Rusi graditi šećeranu, Talijani su trebali izgraditi Kargo centar u Adaševcima, ali do danas nije realizirano ništa. Prije samo nekoliko mjeseci u razgovoru s predsjednikom Skupštine općine Šid dr. Branislavom Maukovićem, najavljen je dolazak stranih investitora kao i skoro rješenje problema  nekadašnjeg giganta mesne industrije Srem Šid. Prilikom kontaktiranja s njim i eventualnog dogovora za izjavu o mogućim investicijama, obećana nam je informacija tek poslije 6. svibnja, kada se očekuje, kako je rekao, nova runda pregovora s potencijalnim investitorima. Tada će se znati pravo stanje stvari. Što se tiče industrijske zone, Mauković kaže da je općina odradila svoj dio posla i da se čeka suglasnost Vlade i resornih ministarstava, kako bi se 200 hektara u industrijskoj zoni prevelo na ime lokalne samouprave.