08.05.2015
Vijesti
Priopćenje DSHV-a
Jedina »krivica« – nacionalna pripadnost
»U srijedu, 6. svibnja, navršilo se 23. godine otkako je u srijemskom selu Hrtkovci održan miting na kojem je, medju ostalim, bio prisutan i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, a na tom skupu su pročitana imena mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti.
Taj događaj se uzima kao početak progona nesrpskog stanovništva i ostalih neistomišljenika iz Srijema, a poznato je kako su upravo srijemski Hrvati bili pod najžešćim udarom. Deseci tisuća nedužnih stanovnika, lojalnih građana ove zemlje koji nisu imali nikakve druge krivice osim nacionalne pripadnosti, morali su se iseliti zbog ubojstava, incidenata, prijetnji i opće nesigurnosti.
Od ovakvog udara se ovdašnja hrvatska zajednica vrlo teško može oporaviti. Ističemo kako su vojvođanski Hrvati nedužna žrtva besmislene agresije i rata, i da sami nikada nisu dali povoda da ih se tako surovo kazni.
Nadamo se kako će postojati snaga da se zajednički gradi novo društvo na temeljima tolerancije, suradnje i prihvatanja. Svoj priključak sa suvremenom civilizacijom možemo doseći jedino produbljavanjem prijateljstva sa svima. Neka nam Europa bude primjer i partner«, navodi se u priopćenju Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
Nepodobni građani
Vojvođanski građanski centar i Hrvatsko nacionalno vijeće predstavit će 12. svibnja rezultate projekta o protjerivanju građana hrvatske nacionalnosti iz Vojvodine tijekom devedesetih godina XX. stoljeća. Predstavljanje će se održati u prostorijama HNV-a u Subotici, Preradovićeva 13, s početkom u 18 sati. Na predstavljanju će govoriti direktor Vojvođanskog građanskog centra, Željko Stanetić, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Tomislav Žigmanov, istraživačica na projektu Nepodobni građani, Jelena Dukarić i stručna suradnica i svjedokinja Ivana Andrić Penava. Dvadeset godina nakon pomenutih događaj stanovnici Vojvodine gotovo da ne znaju za njih i oni blijede iz kolektivnog sjećanja. Putem programa i web platforme neispricaneprice.com ova se priča pokušava sačuvati od zaborava. Tijekom projekta prikupljene su izjave onih koji su protjerani i članova njihovih obitelji, svjedoka samih događaja, aktivista civilnog društva u Srbiji i Hrvatskoj te je analizirana sudska i arhivska medijska građa iz tog vremena do koje je bilo moguće doći.
Službeni posjet veleposlanika Republike Hrvatske Gordana Markotića Tavankutu
Društvo za primjer
Veleposlanik Republike Hrvatske Gordan Markotić službeno je posjetio Tavankut 29. travnja sa suradnicom opunomoćenom ministricom Valentinom Šarčević te posjetio HKPD Matija Gubec i Galeriju Prve kolonije naive u tehnici slame, zanimajući se za rad ove dvije institucije. Obišao je sjedište Društva s Galerijom kao i Etno salaš Balažević, objekte u vlasništvu Društva i tom prigodom je pohvalio članove zbog uspjeha postignutih u iznimno kratkom roku i s ograničenim projektnim sredstvima. Zaključeno je da način funkcioniranja udruge može biti primjerom kako razvijati kulturnu baštinu i u drugim krajevima gdje postoje i funkcioniraju hrvatske udruge. »Posjet Veleposlanika Republike Hrvatske Gordana Markotića Tavankutu i našoj udruzi je od velike važnosti imajući u vidu da je Veleposlanstvo kroz projektna sredstva podržalo realizaciju nekoliko aktivnosti i investicija u našoj udruzi. Iako Veleposlanik nije prvi puta u Tavankutu, bila je ovo prigoda da ga detaljno upoznamo sa svim dosada ostvarenim ciljevima i aktivnostima koje smo vlastitim snagama i volonterskim pristupom uspjeli napraviti. Veleposlaniku smo predočili naše planove razvoja u investicijskom i programskom smislu«, rekao je tim povodom predsjednik HKPD Matija Gubec Ladislav Suknović.
Prethodno tog dana je veleposlanik posjetio i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata gdje je razgovarao s ravnateljom Tomislavom Žigmanovom o radu Zavoda i suradnji s diplomatsko-konzularnim predstavništvima i Republikom Hrvatskom.
I. D.
Konstituiran Savjet za nacionalne manjine
Osigurati punu zaštitu prava nacionalnih manjina
Potpredsjednica Vlade Republike Srbije i ministrica državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički izjavila je da Srbija danas s ponosom može istaknuti da predstavlja multietničku zajednicu u kojoj živi približno 30 nacionalnih zajednica, kojima su, uz poštovanje najviših međunarodnih standarda, Ustavom garantirana manjinska prava.
Udovički je na konstitutivnoj sjednici Savjeta za nacionalne manjine 29. travnja u Beogradu, poručila da različite nacionalne zajednice, s matičnom državom ili bez nje, različite veličine i specifičnosti, uživaju pravo na vlastiti identitet i kulturnu samoupravu.
»Naša zemlja danas s ponosom može reći da je nadvladala najveće izazove složenog naslijeđa multietničkih konflikata«, navela je Udovički i dodala da će Savjet, koji se sastao nakon šest godina, učiniti sve da »osigura zaštitu prava i interesa koje smo kao društvo prepoznali kao posebne«.
Na sjednici je zaključeno da se od svibnja do lipnja održe radni sastanci resornih ministara i članova Savjeta s nacionalnim vijećima nacionalnih manjina. Teme i plan sastanaka predložit će novoformirana Koordinacija nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, u suradnji s Kancelarijom za ljudska i manjinska prava Vlade Srbije.
Sjednici je predsjedavala Udovički, dok su u njenom radu sudjelovali i ministar prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srđan Verbić, ministar kulture i informiranja Ivan Tasovac i državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova Veljko Odalović. Doprinos radu ovog skupa pružili su i državni tajnik Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak, predstavnici 20 nacionalnih vijeća, kao i Savez židovskih općina Srbije.
Kuntić: Neću se ponovno kandidirati
U nedavnom razgovoru za portal subotica.info, predsjednik DSHV-a Petar Kuntić je među ostalim rekao da će ova stranka na svojoj sjednici Glavnog odbora 25. lipnja donijeti i odluku o održavanju svoje redovite izborne Skupštine tri mjeseca ranije od uobičajenog termina te da će o izlasku na nove lokalne i pokrajinske izbore odlučiti novo vodstvo.
»Osnovno načelo demokracije, u državama gdje ona funkcionira i gdje je na visokoj razini, je da su dva mandata sasvim dovoljna za određene pozicije, a pogotovo za čelne pozicije. Ja sam već tri mandata na čelu stranke i sasvim je izvjesno, kako sada stvari stoje, da nemam namjeru ponovno se kandidirati, a mislimo da imamo vrlo dobrog kandidata, a to će se saznati tijekom jeseni«, rekao je Petar Kuntić.