Arhiv tekstova

1. svibnja 1890.

 

Usprkos zabrani vlasti manja skupina subotičkih tiskarskih radnika obilježila je dan radničke solidarnosti – 1. svibnja, a kada su sa svojim zastavama pošli prema Paliću, presrela ih policija i rasturila povorku.

 

1. svibnja 1999.

 

Rano izjutra, nešto poslije 2 sata, projektil lansiran sa zrakoplova NATO alijanse, eksplodirao je tik pokraj zgrade televizijskog releja u Crvenom Selu. Napad je ponovljen i u poslijepodnevnim satima. Objektu je načinjena velika šteta, a dio opreme je uništen. Oštećeni su uređaji na antenskom stupu. Jedna žena je lakše povrijeđena.

 

2. svibnja 1949.

 

Palić dobiva tri značajne kulturne ustanove. U vili mecene i kolekcionara dr. Jovana Milekića otvorena je Galerija bačkih likovnih umjetnika. U neposrednoj blizini svečano je otvoren Zoološki vrt, a ujedno i Lovački muzej.

 

3. svibnja 1882.

 

Rođen je Marko Protić, svećenik, paroh pravoslavne crkve Svetog vaznesenja Gospodnjeg, profesor i spisatelj. Uz povijesne zapise Zlatni dani Subotice, autor je memoarskih bilježaka pod naslovom: Moja sjećanja na Bunjevce, studije Srpska pravoslavna crkva, njezini sveštenici, đakoni i učitelji 1710. – 1930., Srpski trijumviri u bunjevačkom renesansu i dr. umro je pod tragičnim uvjetima 10. listopada 1936.

 

 

3. svibnja 1986.

 

Pokopan je Mirko Huska, kazališni umjetnik. Jedan je od osnivača Hrvatskog narodnog kazališta u Subotici, glumac, redatelj, dramaturg i spisatelj. Najzapaženija su mu scenska uprizorenja igrokaza i drugih djela književnika Matije Poljakovića. Mirko Huska rođen je 1921.

 

3. svibnja 1991.

 

Profesoru jezika i književnosti, istaknutom kulturnom i crkvenom djelatniku, spisatelju Beli Gabriću, uručeno je priznanje pape Ivana Pavla II. Ecclesiae et Pontifica, za dugogodišnji rad na području crkvenog i narodnog života Bunjevaca i Šokaca te 70 godina života.

 

4. svibnja 1984.

 

U Kliničkom centru u Ljubljani umro je predsjednik SFRJ i čelnik Saveza komunista Jugoslavije, Josip Broz Tito. Tijekom svoje dugogodišnje državničke karijere četiri puta je boravio u Subotici: 1945., 1960., i 1969. za počasnog građanina grada Subotice proglašen je na skupnoj sjednici Općinskog vijeća SSRNJ 19. svibnja 1962.

 

5. svibnja 1953.

 

Novosadski nakladnik Bratstvo-Jedinstvo objavio je zbirku Hrvatske narodne pripovijetke (bunjevačke), koje je sakupio, obradio i prokomentirao književnik Balint Vujkov. Istodobno je ovdašnja Minerva tiskala i njegovu Bajku o mravljem caru. Beogradska, pak Prosvjeta je u izbor 100 šaljivih narodnih pripovjedaka uvrstila i nekoliko bunjevačkih prića u obradi B. Vujkova.

5. svibnja 1996.

 

U ulici Maksima Gorkog 22. otvorena je Zavičajna galerija dr. Vinko Perčić, u kojoj se, među ostalim, čuva, obrađuje i javnosti prikazuje dio umjetnina što ih je veliki kolekcionar, primarijus dr. Vinko Perčić sakupio za života i darivao svom rodnom gradu. Otvorenje je popraćeno i promocijom monografije Donacija dr. Vinka Perčića Umjetnine zavičajne zbirke.

 

6. svibnja 1928.

 

Obilježena je 50. obljetnica djelovanja Pučke kasine, koja je utemeljena 1878. Za tu prigodu tiskana je monografija o značaju ove udruge bačkih bunjevačkih Hrvata. Također je uprizoren igrokaz Ivana Malagurskog Tanara o Kasini, a svečanost je uveličana predstavom Zagrebaćke opere u Gradskom teatru.

 

7. svibnja 1391.

 

Prvi pisani podatak o Subotici sadržan je u dokumentu datiranom 7. svibnja 1391. godine, u kojem se navodi da je župan Bačko-bodroške županije, kmetu Augustinu, žitelju Zabatke, kako se tada zvao naš grad, izrekao najstrožu kaznu zbog počinjena nedjela, stavivši ga tako izvan zakona. Mogao ga je ubiti bilo tko bez presude.

 

7. svibnja 1743.

 

U Pragu je kraljica Marija Terezija potpisala povelju o oslobođenju Subotice, zapravo o privilegijama kojima se dotadašnji Vojni šanac u sklopu Potiske vojne krajine izuzima ispod vojnog i stavlja pod građansku jurisdikciju, u znak priznanja za ratne zasluge njegovih žitelja. Grad dobiva i novo ime: Szent Maria (Sveta Marija). Uzgred, do danas je registrirano gotovo 250 varijanata naziva Subotice.

 

7. svibnja 1779.

 

U Beču je članovima Subotičke delegacije, koju čine ondašnji uglednici: Ivan Sučić, Antun Parčetić i Martin Mamužić, uručena povelja o tome da je naš grad, do tada Sveta Marija, proglašen slobodnim kraljevskim gradom Maria Thereziopolos. Ovaj dokument od povijesnog  značaja u samom gradu je obnarodovan na velikoj gradskoj svečanosti priređenoj 1. rujna iste godine, koji se odnedavno slavi kao Dan grada.

 

7. svibnja 1890.

 

U subotičkoj Nacionalnoj kasini, na poticaj profesora Istvana Ivanyija (obiteljski prezime Ivanovski), održan je dogovor o utemeljenju javne Gradske knjižnice. Prva njena lokacija nalazila se u zgradi stare Gradske kuće, koja je srušena 1908. godine.

 

7. svibnja 1920.

 

Nakon što je ministar unutrašnjih djela Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca dao upute gradonačelniku Subotice u svezi pokretanja tjednika Novine, pojavio se prvi broj ovog glasila, s podnaslovom Za kršćansko i narodno udruženje. U proljeće 1921. ovaj tjednik mijenja ime u Subotičke novine, kao glasilo Bunjevačko-šokačke stranke. Prvi urednik ovih novina bio je Mirko Prćić. Od 1929. godine list uređuje mons. Blaško Rajić.