Arhiv tekstova Arhiv tekstova

KRONOLOGIJA od 24. do 30. travnja

24. travnja 1975.
 
Zvanje zaslužnih sportaša Jugoslavije stekli su stolnotenisači Vilim Harangozo i Josip Gabrić, hrvači Sreten Damjanović i Boško Marinko, nogometaši Tihomir Ognjanov, rukometašice Erika Tot-Simić, Magda Hegediš i Anka Evetović, boksač Dragan Vujković, džudistica Mileva Vasić i jedriličar Milan Glogovčan.
 
24. travnja 2004.
 
U izdanju Hrvatskog akademskog društva, objavljen je 1. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Sadrži osamdesetak natuknica pod slovom A. Glavni urednik je dr. sc. Slaven Bačić.
 
25. travnja 1883.
 
Gradsko vijeće je  profesoru i povjesničaru Istvánu Iványiju povjerilo pisanje povijesti grada Subotice. Već nakon tri godine tiskan je I. svezak pod naslovom Sazabadka szabad király város története (Povijest slobodnog kraljevskog grada Subotice). Drugi svezak, pod istim naslovom tiskan je 1892.
 
25. travnja 1973.
 
U Zagrebu je umro odvjetnik dr. Mihovil Katanec, istaknuti društveni, politički i kulturni djelatnik u Subotici između dva svjetska rata, te Društva bačkih Hrvata u Zagrebu 1941.-1945., a i neko vrijeme poslije II. svjetskog rata u Subotici.
 
26. travnja 1954.
 
Glasoviti violinist Zlatko Baloković, američki državljanin hrvatskog podrijetla, priredio je u velikoj dvorani Narodnog kazališta veoma uspjeli koncert. Izvodio je djela južnoslavenskih, čeških i njemačkih skladatelja. Prigodom svog prvog gostovanja prosinca 1946. proglašen je počasnim građaninom grada Subotice.
 
26. travnja 1991.
 
U katedralnoj crkvi sv. Terezije Avilske, pokopan je subotički biskup Matiša Zvekanović, rođen 1913. Pogrebni obred predvodio je kardinal dr. Franjo Kuharić, a prisustvovao je i papinski nuncij mons. Montalva, te drugi crkveni velikodostojnici i drugi uglednici. 
 
27. travnja 1844.
 
Rođen je Ago Mamužić, glavni gradski nadodvjetnik, spisatelj, novinar i zapaženi javni djelatnik. Skupa s Matijom Antunovićem, Ambrozijem Šarčevićem, Boškom Vujićem, te bliskim rođakom Lazarom Mamužićem, bio je pokretačem i utemeljiteljem nekoliko kulturnih i drugih društava, pokraj ostalog i Pučke kasine. Izdavao je i svoj list. Umro je iznenada 1902.
 
27. travnja 1848.
 
Na trgu ispred Gradske kuće, pod slobodnim nebom – kako je zapisao onovremeni kroničar – održana je javna skupština na kojoj su proglašeni novi, revolucionarni zakoni o nacionalnim slobodama i o ravnopravnosti žitelja pred zakonom, o ukidanju urbarijalnih tj. crkvenih dažbina, zatim o ravnopravnom i skupnom podmirenju javnih troškova, te ukidanju plemićkih povlastica i feudalnih odnosa općenito.
 
27. travnja 1995.
 
U Velikoj vijećnici Gradske kuće predstavljen je Imenoslov bačkih Bunjevaca iz pera subotičkih autora Marka Peića i Grge Bačlije, tiskan nakladom NIP Subotičke novine i Odjeljenje za književnost Matice srpske iz Novog Sada. Ovim djelom obuhvaćeno je 4.700 prezimena, 1656 obiteljskih nadimka, oko 480 osobnih imena i 830 osobnih nadimaka, a svaka je natuknica popraćena napomenama o nastanku. Urednici su bili dr. Jovan Jerković i Milovan Miković, a redaktor dr. Dragoljub Petrović. 
 
28. travnja 1941.
 
Slijedom naredbe peštanske profašističke vlade pristupilo se protjerivanju svih kolonista iz Bačke, koji su u nju doseljeni nakon 31. prosinca 1918. ova oštra naredba je teško pogodila oko 150 tisuća žitelja iz ovih krajeva, pretežito južnoslavenskog podrijetla, među njima i više tisuća iz Subotice i okolice.
 
28. travnja 1946.
 
U Tavankutu, kao i u ostalim naseljima u okolici grada, prve poljodjelske parcele predate su u posjed tzv. agrarnim interesentima. Onovremeni »povijesni događaj« obilježen je pompoznim povorkama, kulturno-umjetničkim programima i narodnim veselicama.
 
29. travnja 1953.
 
Operni ansambl subotičkog Narodnog kazališta prikazao je praizvedbu prve bunjevačke opere Dužijanca, skladatelja dr. Josipa Andrića. Orkestrom je ravnao maestro Milan Asić. Odnedavno je Andrićeva Dužijanca uvrštena u repertoar i drugih izvođačkih kuća, poput osječkog Narodnog kazališta.
 
29. travnja 1955.
 
Nakon višemjesečnih priprema objavljen je prvi svezak 1., 1955., novopokrenutog časopisa za književnost i društvena pitanja Rukovet. Devetočlano uredništvo činili su: dr. István Braun, Mihajlo Dejanović, Geza Gulka, Mirko Huska, Estera Ivković, Josip Klarski, Lazar Merković, glavni i odgovorni urednik, Stevan Palić i János Urbán. Rukovet ove godine obilježva šezdesetu obljetnicu redovitoga izlaženja, a sadašnji urednik je Boško Krstić. 
 
30. travnja 1764.
 
Istakavši kako im je sudbina pod rukom Kraljevske komore i Bačke županije nepodnošljiva, Gradsko vijeće je tijekom travnja uputilo predstavku kraljici i time učinilo prvi korak na putu stjecanja statusa slobodnog kraljevskog grada. Budući da su godinu dana uzaludno čekali odgovor, Magistrat u Beč šalje Jeremiju Vukovića i Josipa Vizija da prijestolju podnesu novu predstavku.
 
30. travnja 2007.
 
Umro je dugogodišnji kustos Gradskog muzeja i ravnatelj Historijskog arhiva u Subotici, Milan Dubajić. Uredio je više znanstvenih zbornika i drugih publikacija. Autor je i nekoliko zapaženih povijesnih djela i monografija. Rođen je 1931.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika