Arhiv tekstova

»Za rješavanje problema rada i funkcioniranja nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u Republici Srbiji, neophodno je uspostaviti što kvalitetniju komunikaciju i suradnju Vlade s predstavnicima tih vijeća«, rekla je direktorica Ureda za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović na Javnom slušanju, održanom 17. travnja, u Maloj dvorani Narodne skupštine, čija je tema bila: Rad i funkcioniranje nacionalnih vijeća nacionalnih manjina.

Direktorica Suzana Paunović je rekla da taj Ured ima izuzetnu suradnju s nacionalnim vijećima s kojima je radio na rješavanju brojnih pitanja. »Tijekom prethodne godine imali smo brojne sastanke s Ministarstvima prosvjete, pravde, državne uprave i lokalne samouprave, na kojima smo pokušavali napraviti bolji, neposredniji kanal komunikacije nacionalnih vijeća i ministarstva u čijoj je nadležnosti najveći broj pitanja od značaja za nesmetano, bolje i efikasnije funkcioniranje nacionalnih vijeća«.

Ovaj skup je organizirao Odbor za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova Skupštine Srbije, u suradnji s Misijom OESS-a u Srbiji, a osim predstavnika spomenutog Odbora, na skupu su sudjelovali i predstavnici sedamnaest nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, predstavnici Zaštitnika građana i Pokrajinskog ombudsmana, organizacija civilnog društva, predstavnici međunarodnih organizacija i stažisti na Programu stažiranja za mlade-pripadnike manjina u državnim institucijama u Republici Srbiji. 

Ispred Hrvatskog nacionalnog vijeća, na Javnom slušanju su sudjelovali predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić i vijećnik Tomislav Stantić.

 

Intenzivnije osvjetljavati manjinsku problematiku u javnosti

 

Darko Sarić Lukendić kaže kako se na ovome skupu čula i zanimljiva informacija da treba intenzivirati aktivnosti na izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnim vijećima, što je dopiralo iz diskusije više sudionika i navodi kako je mišljenja da i ovakvi skupovi trebaju imati mjesta u radu manjinskih nacionalnih vijeća.

»Mislim da je značajno biti nazočan i na ovakvim susretima, ne bismo li iz prve ruke bili obaviješteni o tome što se eventualno novo sprema. S druge strane, mislim da je važno da se o položaju manjina i manjinskoj problematici što više govori u javnom životu, dakle, da se taj problem što intenzivnije osvjetljava. Tako i na ovaj način možemo djelovati u smjeru smanjenja tenzija, tj. animoziteta koji postoje spram pojedinih nacionalnih manjina. Ovaj susret je bio značajan, jer je to bila i prilika da se s aktivnostima i problemima s kojima se suočavaju nacionalna vijeća, upoznaju i narodni zastupnici, kojima možda takva problematika nije izvorno bliska«.

Tomislav Stantić kaže da je na održanom skupu naglasio kako i dalje postoje visoko podignuti zidovi većinske nacionalne zajednice prema manjinskim, ali i obratno.

»Istaknuo sam i postojanje isto tako visokih zidova unutar samih manjinskih zajednica, gdje stranačke strukture političkih stranaka s nacionalnim predznakom drže čvrstu barijeru prema vijećnicima građanske provenijencije, čak iako ti vijećnici nisu članovi neke od građanskih stranaka. To je proces getoizacije nacionalnih vijeća, koji demotivirajuće djeluje na birače u izbornom procesu«, kaže Tomislav Stantić i navodi kako je podržao i prijedlog za promjenu Izbornog zakona, koji bi osigurao sigurno mjesto i za predstavnika hrvatske nacionalne manjine u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

 

Rad na unapređenju zakonodavnog okvira

 

Tijekom rasprave na Javnom slušanju, razmatrani su modeli suradnje nacionalnih vijeća nacionalnih manjina s Odborom za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova, te pitanje financiranja i sredstava za rad kojima raspolažu nacionalna vijeća, kao i o zaštiti kolektivnih i individualnih prava nacionalnih manjina u Republici Srbiji.

Na skupu je izneseno i više mišljenja o potrebi departizacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, kao i o poboljšanju ostvarivanja prava nacionalnih manjina u oblastima obrazovanja, informiranja, kulture i službene uporabe jezika i pisama. Pored rada na unapređenju zakonodavnog okvira, naglašeno je da prioritet za naredni period jest i puna primjena usvojenih zakona glede manjinskih prava i izrada Akcijskog plana za pregovoračko poglavlje 23, koje se odnosi i na položaj nacionalnih manjina.

Prema riječima šefa misije OESS-a u Srbiji Petera Burkharda ta organizacija smatra da su rad i funkcioniranje nacionalnih vijeća veoma važni za izgradnju inkluzivnog i sigurnog demokratskog društva.

»Razina integriranosti nacionalnih manjina u društvo i uključenost u sve političke, građanske, društvene, ekonomske i kulturne procese je osnovni pokazatelj razine demokratizacije i poštovanja ljudskih prava, kao i poštovanja različitosti u društvu«, ocijenio je Burkhard i naglasio da iako u Srbiji postoji visok stupanj različitosti, ona je usvojila napredan pravni okvir za unapređenje zaštite ljudskih prava svih grupa i sprječavanje njihove diskriminacije.

Misija OESS-a u Srbiji nastavit će pružati podršku Vladi Republike Srbije u izgradnji kapaciteta nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, istaknuo je Peter Burkhard.

Predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova Meho Omerović je naglasio kako je Javno slušanje i rasprava posvećena nacionalnim vijećima i pozvao predstavnike vijeća da otvoreno diskutiraju o svim pitanjima koja su za njih važna, kako bi te probleme s kojima se suočavaju, Vlada uvrstila u svoje prioritete za rješavanje. Prema njegovim riječima, veoma je važno utvrditi je li Zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina dobar ili zahtjeva izmjene i dopune.

Državnik tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak, podsjetio je na nedavno formiranje Posebne radne skupine za izradu Akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina i istaknuo da je Akcijski plan prilika da se njegovi elementi implementiraju na sve tri razine: republičku, pokrajinsku i jedinice lokalnih samouprava, a taj plan ima za cilj da se kroz mjerljive rezultate implementira sve ono dobro što se nalazi u zakonima i time postigne viši stupanj zaštite i ostvarivanja prava nacionalnih manjina.

Održavanje kontinuiranog dijaloga

 

Tijekom obraćanja sudionicima Javnog slušanja, Suzana Paunović je napravila osvrt na aktivnosti koje provodi Ured za ljudska i manjinska prava u cilju zaštite i ostvarivanja prava nacionalnih manjina u Republici Srbiji.

Navela je da Ured vrši pripremu državnih izvješća, na osnovu priloga nadležnih institucija o sprovođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima, a navela je i da su u 2015. godini iz proračuna Republike Srbije osigurana sredstva u visini od 245.000.000 dinara nacionalnim vijećima, koje Ured za ljudska i manjinska prava raspoređuje za financiranje aktivnosti nacionalnih vijeća u oblastima obrazovanja, informiranja, kulture i službene uporabe jezika i pisma.

Suzana Paunović je, među ostalim, rekla i da Ured održava i nastoji održavati kontinuiran dijalog i razmjenu mišljenja sa svim nacionalnim savjetima nacionalnih manjina, a sastavni dio tog dijaloga je bio i obilazak svih nacionalnih vijeća i Saveza židovskih općina u njihovim sjedištima, a u cilju sagledavanja stanja u funkcioniranju nacionalnih vijeća, problema i otvorenih pitanja s kojima se susreću u svom radu, kao i planiranih aktivnosti za naredni period. 

Paunović je istaknula i da je Ured preuzeo aktivnu ulogu u pripremi akcijskog plana za nacionalne manjine, te da će svim svojim kapacitetima i u budućnosti nastaviti pružati podršku tijekom izrade tog značajnog dokumenta i nastaviti koordinirati između ministarstava Vlade i onoga što se događa u praksi.