Arhiv tekstova

Ukoliko želi ispunuti sve uvjete koji pred nju budu stavljani kada započnu pregovori o pristupu Europskoj uniji, Srbija će, kao država, zacijelo u nevladinom sektoru morati imati mnogo jačeg partnera nego što je to do sada (bio) slučaj. Ali, ukoliko ubuduće želi biti mnogo jači partner državi nego što je to do sada (bio) slučaj, nevladin sektor će morati mnogo više poraditi na svojoj organizaciji i međusobnom povezivanju.

Iako službeno nisu izgovoreni, ovo bi se sigurno moglo nazvati jednim od zaključaka na nedavno održanom forumu u Subotici, čija je tema bila Zelenija i pravednija zajednička poljoprivredna i politika zaštite životnog okoliša. Prvi stav iznijela je Ivana Simić iz Nacionalne asocijacije za razvoj organske proizvodnje Serbia Organica, a drugi pokrajinski tajnik za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životnog okoliša Slobodan Puzović.

 

Problem implementacija dogovora

 

Ivana Simić, zapravo, samo je sublimirala mišljenje nevladinih organizacija iz ovog sektora, a koji se tiče primjedaba da na nedavnom screeningu u Bruxellesu, na kom je bilo riječi o poljoprivredi, u državnom izaslanstvu nije bilo nijednog njihovog predstavnika. Uvažavajući njihove primjedbe Puzović je – kao jedini iz Vojvodine (!) na istom skupu – iznio podatak da samo u Vojvodini ima registriranih 1.315 nevladinih organizacija koje prema pokrajinskoj administraciji nastupaju uglavnom samostalno. On ih je zbog toga pozvao da se prvo sami organiziraju i naprave asocijaciju koja će delegirati svoje predstavnike u razgovoru s predstavnicima države.

U rijetko kada viđenom pomirljivom i samokritičkom tonu dijalogu između predstavnika države i nevladinog sektora Ivana Simić je uvažila osnovanost Puzovićeve primjedbe, ističući kako je svjesna rascjepkanosti (uglavnom zbog parcijalnih interesa) nevladinog sektora, ali i ukazala na to da kada se i dogode rijetki primjeri dogovora o suradnji s državom najveći problem predstavlja njihova implementacija. Sve to, kako je navela, kao posljedicu ima veoma nerazvijenu oblast organske proizvodnje u Srbiji iako za nju ova država ima ogromne potencijale.

 

Mrtvo slovo na papiru

 

Problem implementacije, sa stajališta zaštite životnog okoliša, primijetili su, kaže Puzović, i pregovarači iz Europske unije. Kako je naveo, tijekom pregovora o poglavlju 27 nitko iz Europske komisije nije sporio razmjerno dobro uređenu zakonodavnu oblast glede zaštite životnog okoliša u Srbiji, ali gotovo nitko nije propustio spomenuti da je to u praksi uglavnom mrtvo slovo na papiru. A stanje u ovoj oblasti, i bez toga da nam o tome govore Europljani, je, blago kazano, katastrofalno. Primjera radi, Puzović je naveo da bi Srbiji u narednih pet godina – dakle dok je još u fazi predpristupnih pregovora – za uređenje složene problematike zaštite životnog okoliša trebalo čitavih 11 milijardi eura! Problem je, međutim, u tome što u istom razdoblju za istu problematiku iz fondova Europske unije može računati tek na oko milijardu i pol eura. Kako se god gledalo na ove brojke, jasno je da bi država sama trebala osigurati ostalih 9,5 milijardi, ali je osnovno pitanje: iz čega? Dodatni problem, smatra Puzović je i taj što je, dolaskom novih (najnovijih) vlasti, ukinut republički Fond za zaštitu životnog okoliša u kog se godišnje slijevalo oko 7 milijardi dinara. Kako tih sredstava više nema, a jedna od pretpostavki je da je najveći dio završio u krpljenju socijalnih rupa, jednostavno nije poznat način kako doći do željenih sredstava za rješenje pitanja zaštite okoliša, na kom Europa toliko inzistira.

Jedan od svjetlijih primjera na forumu tiče se Grada Subotice. Kako je rekao voditelj Odsjeka za poljoprivredu Grgur Stipić Skupština grada će na prvoj sjednici usvojiti Akcijski plan razvoja organske poljoprivrede na teritoriju Subotice, koji će – kako je rekao – biti usklađen s nacrtom (!) Nacionalnog plana, ali i s lokalnom Strategijom razvoja poljoprivrede (od 2013. do 2022.). Kao najvažniji cilj on je istaknuo da je u planu povećanje površina pod organskom proizvodnjom za čitavih 25 posto. Ipak, kako nije spomenuo i potrebno vrijeme prelaska s konvencionalne na organsku proizvodnju, ove se riječi prije mogu tumačiti kao lijepe želje nego li ostvariv cilj.