Arhiv tekstova

Svakodnevni i najrašireniji osjećaj o teškom materijalnom statusu stanovnika, ono što najčešće čujemo u razgovorima i komentarima, sve što i sami promišljamo i proživljavamo u plaćanju računa i neophodnim kupovinama za potrebe kućanstva, potvrdili su i pokazatelji najnovije Ankete o prihodima i uvjetima života koju je proveo Republički zavod za statistiku. Subjektivni osjećaj o materijalnom statusu vlastitog kućanstva tamnih je boja: 35 posto anketiranih izjasnilo se kako vrlo teško »sastavlja kraj s krajem«, 33,4 posto koristi izraz »teško«, 27 posto »s izvjesnim teškoćama«. U maloj skupini koja se o mogućnosti kućanstva »sastaviti kraj s krajem« izjašnjava riječima lako, prilično lako i vrlo lako našlo se ni 5 posto anketiranih. Ako se nad troškovima, računima i u kupnji mučite s »presipanjem iz šupljeg u prazno«, jasno je iz podataka kako je ovo bezmalo opći osjećaj koji vlada oko nas i u nama.

 

Brojnija obitelj, veća neizvjesnost 

 

Anketa o prihodima i uvjetima života provodi se jednom godišnje u sklopu prikupljanja podataka radi izračuna pokazatelja o siromaštvu, socijalnoj isključenosti i uvjetima života i smatra se istraživanjem od posebnog značaja, zasnovanog na standardiziranoj metodologiji Europske unije. Prema dobivenim rezultatima stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2014. godini iznosi 43,2 posto, pri tome stopa rizika od siromaštva je 25,6 posto. U riziku od siromaštva najviše su nezaposleni, a kada se promatra prema tipu kućanstva to su ona koja čine dvije odrasle osobe s troje ili više uzdržavane djece.

Uzorkom je u anketi obuhvaćeno 6.055 kućanstva, odnosno 16.220 osoba starijih od 16 godina. I među njima je 68 posto ispitanika iznijelo svoj subjektivni osjećaj kako vrlo teško ili teško »sastavlja kraj s krajem«, dok ih 27 posto to čini »s izvjesnim teškoćama«. Stopa subjektivnog siromaštva predstavlja subjektivni osjećaj ispitanika o teškoćama s kojima se suočava njegovo kućanstvo u nastojanju izmiriti nužne troškove uzimajući u obzir ukupna primanja tog kućanstva. Skoro tri četvrtine anketiranih navode kako troškovi stanovanja znatno opterećuju proračun kućanstva, jedna četvrtina iznosi to opterećenjem u izvjesnoj mjeri, dok je tek 1,8 posto odgovora »ne opterećuju ga (proračun) uopće«.

 

Nema više rezervi 

 

Vrlo je zanimljiv popis pokazatelja materijalnih uvjeta koji utječu na kvalitetu života kućanstva, na temelju čega se izračunava stopa materijalne uskraćenosti. Stavke su sljedeće: nemogućnost kućanstva priuštiti adekvatno grijanje; priuštiti perilicu; automobil; svim članovima kućanstva tjedan dana odmora izvan kuće bar jednom godišnje; priuštiti neočekivani trošak u iznosu od 10.000 dinara koji bi bio plaćen iz proračuna kućanstva; telefon; televizor u boji; nemogućnost kućanstva priuštiti meso ili ribu u obroku (ili njihovu vegetarijansku zamjenu) svakog drugog dana; kašnjenje s plaćanjem rente, rate za stan ili drugog kredita ili komunalnih usluga za stan u kojem kućanstvo boravi. 

Od devet navedenih stavki, postojanje tri označava materijalnu uskraćenost kućanstva, a ako ih je najmanje četiri označava izrazitu materijalnu uskraćenost. Stopa materijalne uskraćenosti (tri stavke ili više njih) ustanovljena je kod 44 posto anketiranih kućanstava. Pri tome je najviše onih koja ne mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće (68 posto), a svako drugo kućanstvo (50,7 posto) ne može priuštiti neočekivani trošak u iznosu od 10.000 dinara! Dakle, rezervi i ušteđevina »za svaki slučaj« polovica kućanstava više nema. A time ni novca za neplanirane popravke aparature u kući, nenadane troškove liječenja, putovanja, bilo kakve izdatke mimo uobičajenih. Oko 17 posto izjavilo je kako ne može priuštiti ni adekvatno zagrijavanje stana, što je jedan posto više nego godinu dana ranije.