Arhiv tekstova

Prošloga tjedna održana su u Beogradu, 7. travnja, dva važna konstitutivna sastanka, glede sprovođenja ostvarivanja i zaštite manjinskih prava u Republici Srbiji. Istoga dana, prvo održan sastanak Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, a zatim i prvi sastanak Posebne radne skupine za izradu Prijedloga akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. 

Tako je konstituiran novi saziv Koordinacije, nakon što su prošle godine izabrani novi sazivi nacionalnih vijeća. Članove Koordinacije čine predstavnici svih nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, dok je za predsjedavajuću ove Koordinacije izabrana Ana Tomanova Makonova iz slovačke nacionalne zajednice, a za zamjenika Esad Džudžo iz bošnjačke zajednice.

Na sastanku Koordinacije naglašena je potreba za pokretanjem rada republičkog Savjeta za nacionalne manjine, a predloženo je i proširenje Posebne radne skupine za izradu Prijedloga akcijskog plana, od 24 predložena člana, za još dva člana predstavnika nacionalnih manjina, kao i da predsjedavajuća Koordinacije također bude član te skupine, a da predstavnici nacionalnih manjina, koji su imenovani u tu skupinu, imaju i svoje zamjenike. Ovi prijedlozi su prihvaćeni na konstitutivnom sastanku Posebne radne skupine, na kojemu je za predsjednika izabran Čedomir Backović, pomoćnik Ministra pravde i šef pregovaračke skupine za poglavlje 23. pregovora s EU, a rad je bio fokusiran na dogovoru o metodologiji i dinamici izrade Prijedloga akcijskog plana. Na ovim sastancima su bili nazočni i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić i predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić.

 

Prekinuti igru »gluhih telefona«

 

»Iako konstitutivan, sastanak Koordinacije nacionalnih vijeća jest značajan, jer su budući sastanci tog tijela mjesto na kojima će se pojedina pitanja koja su važna za nacionalne manjine usuglasiti i onda će se, kao i u prethodnom periodu, na taj način pristupati spram državnih tijela u vezi rješavanja određene manjinske problematike. To je posebno značajno i u ovo vrijeme, kada već nekoliko godina unazad ne funkcionira republički Savjet za nacionalne manjine, te Koordinacija, u tom smislu, popunjava vakuum, određenu prazninu koja je nastala zbog toga. Jednostavno, postoji zakon prema kojemu tim tijelom predsjedava premijer, a uz njega su u tom tijelu i ministri i predstavnici svih nacionalnih vijeća, ali to tijelo ne funkcionira ni dan-danas«, kaže Darko Sarić Lukendić, član Koordinacije, i navodi kako taj Savjet nije funkcionirao ni kada je premijer bio Ivica Dačić, dok je u vrijeme Vlade Mirka Cvetkovića to tijelo bilo konstituirano, ali se nikada nije sastalo.

»Premijer Vučić je, evo, nedavno imenovan za predsjedavajućeg tog Savjeta, a što je zakonska obveza, a funkcioniranje tog tijela je važno zato što je to prilika da na tim, budućim, eventualnim sjednicama, predstavnici nacionalnih vijeća izravno komuniciraju glede ostvarivanja svojih manjinskih prava s onima, koji su nadležni da ta prava realiziraju u praksi, a to su nadležna ministarstva i premijer. Ako tog tijela nema, onda nema prilike da se komunicira na institucionalnoj razini s vladom i ministrima i onda imamo aktualnu situaciju da se ‘dopisujemo’ i igramo se ‘gluhih telefona’. Činjenica da to tijelo nije konstituirano, jasno govori o nakani nadležnih srbijanskih institucija da se koči i usporava ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava, što je inače i bio zaključak prethodnih saziva nacionalnih vijeća, pa tako i od strane Koordinacije.«

 

Proširenje sastava Posebne radne skupine

 

Jedna od značajnih točki na sastanku Koordinacije je bilo pitanje članova nacionalnih vijeća koji će sudjelovati u izradi Prijedloga akcijskog plana.

»Na sastanku sam sugerirao kako bi bilo dobro da u toj Posebnoj radnoj skupini za izradu Prijedloga akcijskog plana sva nacionalna vijeća imaju bar jednog predstavnika, što nije bio slučaj prema inicijalnom prijedlogu sastava te skupine od strane Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave. Budući da je poglavlje 23 od krucijalnog značaja za ostvarivanje manjinskih prava, iznio sam mišljenje da je važno uzeti u obzir specifičnost, probleme i interese svake manjinske  zajednice u pokušaju ostvarivanja tih prava. Ovakva vrsta moje diskusije nije naišla na odobravanje, prije svega od Mirka Bajića iz Bunjevačkog nacionalnog vijeća ne-hrvata, uz njegovo obrazloženje da bi takvo što devalviralo značaj Posebne radne skupine koja bi onda bila preglomazna, te da tako proširena, ne bi mogla funkcionalno raditi«, kaže Sarić Lukendić i ističe kako je na sastanku ipak usvojeno kompromisno rješenje da se zatraži proširenje sastava Posebne radne skupine od 24. člana, za još dva predstavnika i to iz romske i albanske nacionalne zajednice, kao i da aktualna predsjedavajuća Koordinacije, Tomanova Makanova bude član te Posebne radne skupine, a zatraženo je i da predstavnici nacionalnih zajednica koji su imenovani u tu radnu skupinu imaju svoje zamjenike. Ovi prijedlozi su prihvaćeni na konstitutivnoj sjednici Posebne radne skupine za izradu Prijedloga akcijskog plana.

Sarić Lukendić kaže i da će se dinamika rada Koordinacije regulirati na način da prati aktivnosti Posebne radne skupine, te će se neposredno prije sastanaka Posebne radne skupine održavati i sastanci Koordinacije, na kojima će se analizirati pristigli prijedlozi za Akcijski plan. 

 

Imenovanje članova bez sudjelovanja vijeća

 

Rješenjem ministrice državne uprave i lokalne samouprave Kori Udovički obrazovana je Posebna radna skupina za izradu Prijedloga akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina. U obrazloženju ovog rješenja se, među ostalim navodi, kako Republika Srbija planira da kroz inkluzivan i transparentan proces izradi Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, kojim će se osigurati implementacija postojećeg zakonodavstva, a u izradi spomenutog Akcijskog plana, Republika Srbija će se voditi relevantnim preporukama iznijetim o Srbiji u Trećem mišljenju Savjetodavnog komiteta u kontekstu Okvirne konvencije Savjeta Europe o zaštiti nacionalnih manjina. Kako se navodi, u svim etapama izrade ovog strateškog dokumenta, veliki značaj će biti posvećen punoj inkluziji svih zainteresiranih strana, kako vijeća nacionalnih manjina, tako i organizacija civilnog društva i svih relevantnih tijela javnih vlasti, a načelo transparentnosti će biti poštovano u svim koracima izrade Posebnog akcijskog plana. 

Na sastanku Posebne radne skupine bio je i dr. Slaven Bačić u svojstvu člana. On konkretno pojašnjava kako je formirano ovo tijelo i na kojim osnovama će se odvijati rad tog tijela.

»Radi se o Posebnoj radnoj skupini za izradu Prijedloga akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, koja su jedan od segmenata Poglavlja 23  pravosuđe i temeljna prava. Dakle, manjinska prava dio su velikoga Akcijskog plana za poglavlje 23 (nekoliko stranica od oko ukupno oko 200 stranica), kojega je prvi nacrt donesen u kolovozu prošle godine, a drugi nacrt u prosincu, koji su, barem kada je riječ o manjinskim pitanjima, doneseni bez ikakve inkluzivnosti manjinskoga sektora: manjinska vijeća nisu službeno obaviještena o njegovoj izradi, a na uvid je javnosti prvi nacrt stavljen putem internetske stranice Ministarstva pravde u vrijeme godišnjih odmora, koje se poklopilo s predizbornim razdobljem za izbore za nacionalna vijeća. Zbog niza otvorenih pitanja vezanih za manjinska prava, iz Europske unije sugerirana je izrada Posebnoga akcijskoga plava za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, te je u ožujku ove godine ministrica državne uprave i lokalne samouprave formirala posebnu radnu skupinu za njegovu izradu. Nažalost, i ovaj je puta to učinjeno bez inkluzivnosti manjinskih vijeća, jer ne samo da o formiranju ove radne skupine manjinska vijeća nisu službeno obaviještena, nego je i njezinih 6 članova iz reda manjinskih vijeća, skupina broji ukupno 24 člana imenovano bez sudjelovanja vijeć, i bez da nam je poznato po kojim kriterijima je određeno da u ovu skupinu uđu predsjednici mađarskoga, bošnjačkog, hrvatskog, rumunjskog, vlaškog, bunjevačkog i makedonskog vijeća. Na čelu obje radne skupine, za izradu Akcijskog plana za poglavlje 23 i Posebnog akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, je pomoćnik ministra pravde Čedomir Backović, inače rodom Somborac.

Istoga dana kada je održana konstituirajuća sjednica ove Posebne radne skupine, u Beogradu je prije toga održana i Koordinacija nacionalnih vijeća, na kojoj je predstavnik HNV-a inzistirao da u radnu skupinu uđu predstavnici svih manjinskih vijeća, ali je Koordinacija usvojila stajalište da se radna skupina proširi najmanje s članovima romskog, albanskog i slovačkog vijeća. Na ovom sastanku Koordinacije izabrana je i nova predsjedavajuća koordinacije Ana Tomanová Makanová, predsjednica slovačkog nacionalnog vijeća, koja je ovaj zahtjev na konstituirajućoj sjednici radne skupine iznijela kao zahtjev za proširenje skupine za predstavnike ove tri manjinske zajednice, pri čemu ona ulazi u radnu skupinu umjesto ranijeg predsjedavajućeg Koordinacije - predsjednika makedonskoga vijeća, o čemu će odluku donijeti ministrica Udovički.«

 

Identificirati otvorena pitanja

 

U razgovoru, Slaven Bačić je iznio i ocjenu značaja formiranja Posebne radne skupine glede budućeg ostvarivanja manjinskih prava, pa tako i nas Hrvata.

»Izrada Posebnog akcijskog plana za ostvarivanje nacionalnih manjina iznimno je važna za manjinske zajednice, jer će se, nakon što poglavlje 23 bude otvoreno, ispunjenost uvjeta za zatvaranje ovog poglavlja kada je riječ o manjinskim pravima, provjeravati isključivo po temama i indikatorima iz Akcijskoga plana koji bude usvojen prije otvaranja pregovora o poglavlju 23!

U tome smislu, napomenuo bih da je HNV ove godine dostavio Tanji Miščević, šefici Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije Europskoj uniji svoje prijedloge za manjinski segment ‘velikog’ Akcijskog plana za poglavlje 23, te je dio njih uvršten u treći nacrt koji će uskoro biti predstavljen našoj javnosti i Europskoj komisiji. 

Isto tako bih dodao da pošto je u okviru Ministarstva prosvjete počela izrada posebnog Akcijskog plana za obrazovanje na manjinskim jezicima, o čemu je Hrvatska riječ već pisala, HNV je čelnicima Radne skupine za njegovu izradu također dostavio prijedloge tema te indikatore njihovog ispunjavanja. Dodao bih da je početak izrade Akcijskog plana za obrazovanje na manjinskim jezicima, za razliku od druga dva akcijska plana o kojem smo razgovarali, primjer kako se ostvaruje inkluzivnost manjina – dakle, službeno smo obaviješteni o početku njegove izrade, čelnici Radne skupine posjetili su manjinska vijeća prije početka izrade plana i kroz razgovor identificirali otvorena pitanja te smo u procesu komunikacije s radnom skupinom već na početku dostavili svoje prijedloge.

O dinamici daljnjih aktivnosti Posebne radne skupine, dr. Slaven Bačić kaže da je na konstituirajućoj sjednici dogovoreno da se u narednim tjednima sastavi kostur budućega akcijskoga plana te identificiraju pitanja koja bi ušla u akcijski plan. 

»Pri tome će posebna skupina stručnjaka, na temelju službenih izvješća europskih eksperata o stanju manjinskih prava te o primjeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima sastavi prvi tekst, no, u sastavu ove skupine opet neće biti predstavnika manjina. Planirano je da Posebni akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina bude završen do konca godine.

Tijekom ovoga dosta kratkog razdoblja kao član radne skupine nastojat ću da najznačajnija otvorena pitanja za našu zajednicu nađu svoje  mjesto u akcijskom planu. U tome ću najtješnje surađivati s resornim članovima Izvršnoga odbora, a sve radne tekstove dostavljat ćemo vijećnicima, drugim tijelima Vijeća te našim manjinskim ustanovama, organizacijama i udruga radi što potpunijeg identificiranja otvorenih pitanja i dobivanja prijedloga o praćenju njihovoga rješavanja.

 

Unaprijediti pravni okvir za manjinska pitanja

 

Dr. Slaven Bačić je kaže da su otvorena pitanja glede manjinskih prava više puta predočavana domaćim i međunarodnim sugovornicima.

 »To su stajališta koja su predstavnici HNV-a već iznosili na ovogodišnjim sastancima s domaćim i međunarodnim sugovornicima, osobito Luci Bianconiju, šefu političkoga odjela pri Delegaciji EU u Beogradu, Anne Brasseur, predsjednici Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, članovima Eskpertske misije Europske komisije profesoru Reineru Hofmannu i  Diti Kudelovoj, te Michaelu Kirbyju, veleposlaniku SAD u Srbiji, o kojima je Hrvatska riječ redovito izvještavala. U osnovi, riječ je o pitanjima koja smo već dostavili Pregovaračkom timu za vođenje pregovora o pristupanju Srbije Europskoj uniji i Ministarstvu prosvjete, o čemu smo maloprije razgovarali. U svojoj diskusiji na prvom sastanku Posebne radne skupine pozdravio sam proces europskih integracija Srbije i iznio zajedničku  želju da kroz ovaj proces poboljšamo stanje ljudskih prava uopće, pa tako i manjinskih prava u Srbiji, ali i iznio i rečene primjedbe o nedostatku inkluzivnosti manjina u dosadašnjim procesima i nadu da će u budućem radu ovo biti prevladano. Pri tome sam osporio stajalište predsjednika radne skupine da su postojeći propisi dobri i da bi se Posebna radna skupina trebala fokusirati na njihovu provedbu, ukazujući da se rad Posebne radne skupine ne može ograničiti samo na provedbu postojećih propisa, već se mora raditi i na unapređenje pravnoga okvira za manjinska prava.«