Arhiv tekstova

10. travnja 1946.

 

Utemeljeno je Hrvatsko kulturno društvo u Subotici. Od samog osnutka njegov se Književni odjel svrstava među njegove vodeće segmente, pogotovu kada se oformi Uredništvo koje je početkom naredne godine pripremilo i objavilo prvu svesku književnog časopisa Njiva. Pojavio se poslije novogodišnjih blagdana, siječnja 1947. Urednici: Matija Poljaković i Balint Vujkov.

 

10. travnja 2002.

 

Ravnatelji subotičke tvrtke Birografika i zagrebačke Radin, potpisali su ugovor o osnutku nove tvrtke pod nazivom Rotografika. Nova tvrtka je prva u Srbiji uvela višebojni rototisak visoke kvalitete. 

 

11. travnja 1786.

 

Kraljevsko namjesništvo Ugarske prihvatilo je prijedlog subotičkih vlasti o gradnji novog zdanja gimnazije. Zbog visokih troškova i malog broja đaka, grad je zatražio ukidanje Gramatikalne škole, s obrazloženjem da je latinski jezik prevaziđen, a da njemački sve više ulazi u modu. Prijedlog je odbijen.

 

11. travnja 1886.

 

Održana je osnivačka skupština Crvenog križa Subotice, na kojoj je za predsjednika izabran József Szigeti. Dva dana kasnije formirana su još dva upravna odbora ove organizacije, posebno muški i posebno ženski.

 

12. travnja 1941.

 

Tridesetak minuta poslije ponoći snažna eksplozija zatresla je grad. Dignut je u zrak most iznad podvožnjaka kod željezničkog kolodvora. U promjeru od nekoliko stotina metara popucali su zidovi zgrada, a od zračnog udara razbijena su okna na prozorima. Razoren je vodotoranj, dio Kolske radionice i spaljeno skladište nekadašnjeg Ferruma. Oko tri sata, pred zoru, završeno je povlačenje vojske Kraljevine Jugoslavije. U šest sati postrojbe Horthyijeva režima, bez ikakva otpora, ušle su u Suboticu. Okupacija je trajala do 10. listopada 1944. godine, kada je Subotica oslobođena.

 

12 travnja 1975.

 

Umro je Vladislav Vlado Kopunović, spisatelj, novinar, glavni i odgovorni urednik tjednika Hrvatska riječ. Kao plodan spisatelj surađivao je u časopisima Bunjevačko kolo, Njiva, Rukovet, Letopis Matice srpske i dr. Zastupljen je u Antologiji proze bunjevačkih Hrvata. Rođen je 2. siječnja 1917.

 

12. travnja 1983.

 

Umro je Marko Čović, književnik, publicist, kulturni i javni djelatnik. Završio je slavistički studij na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta. Bio je čelnik nekoliko dnevnih listova i časopisa. Nakon II. svjetskog rata izbjegao je u inozemstvo, živi, radi i stvara isprve u Italiji, kasnije u Južnoj Americi, a kraće u Zapadnoj Njemačkoj. Autor je desetak djela, među njima romana Doktor filozofije, zbirke novela Žito zove, autobiografske proze Priča o lopti i dr. Rođen je 17. prosinca 1915. godine u Subotici.

 

13. travnja 1834.

 

Umro je Pavao Sučić, biskup u Stolnom Biogradu (Székesfehérváru), potomak glasovite plemićke obitelji prvih subotičkih kapetana nakon doseljenja Hrvata Bunjevaca u ove krajeve potkraj 17. stoljeća. Pisao je propovijedi, govore i druga djela. Rođen je 11. siječnja 1768.

 

13. travnja 1919.

 

Rođen je Gáspár Ulmer, viši arhivist, povjesničar, znanstvenik. Od 1954. do mirovine uspješno je djelovao u Historijskom arhivu Subotice. Autor je desetak većih studija i monografije koje su djelotvorno popunile prazninu u našoj inače oskudnoj historiografije. Bio je počasni građanin grada Subotice. Umro je 1. siječnja 2003. 

 

13. travnja 1944.

 

Rođen je Branko Jegić, pjesnik, esejist, kritičar. Nakon gimnazije završio je teologiju na Visokoj bogoslovnoj školi 1970., ali se nije zaredio. Ostaje laikom, odanim Crkvi, a zaposlenik je jedne špediterske tvrtke. Za života je objavio pjesničku plaketu Jeka ravnice, dočim mu je NIU Hrvatska riječ, posthumno tiskala zbirku pjesama Ja, hodočasnik. Umro je 19. ožujka 2002.

 

14. travnja 1941.

 

U poslijepodnevnim satima Vrhovni stožer mađarskih domobranskih postrojbi je saopćio da je zaposjednuto cijelo područje međuriječja Dunava i Tise. Time je, po saopćenju, okončana vojna operacija, ponovnog prisajedinjenja ranije otrgnutih teritorija Bačke Kraljevskoj kruni Mađarske.

 

14. travnja 2006.

 

Na tribini Književni petak u Knjižnici grada Zagreba predstavljena je produkcija subotičke novinsko-nakladničke ustanove Hrvatska riječ koja je za godinu dana objavila 15 knjiga, postavši tako, po ocjeni književnih kritičara, najzapaženiji promoter knjiga u hrvatskoj dijaspori u svijetu.

 

15. travnja 1941.

 

U ranim jutarnjim satima u Suboticu je stigao specijalni policijski odred od 200 pripadnika, a poslije podne su ulicama špartali odredi mađarske žandarmerije, poznati po svojim crnim perjanicama na šeširima. Mađarska državna željeznica preuzela je subotički kolodovor.

 

15. travnja 1999.

 

Točno u 22 i 01 Suboticu je bombardirana projektilima zrakoplovnih snaga Sjevernoatlanskog pakta (NATO). Nakon prve dvije, u 22 i 05 začule su se još dvije detonacije. Ukupno četiri ispaljene rakete pogodile su i srušile jednu kuću u ulici Ibolye Ferenci u Malom Radanovcu. Ljudskih žrtava nije bilo. 

 

16. travnja 1941.

 

U gradu je zaveden redarstveni sat koji traje od 20 sati navečer do 5 izjutra. Vlada Mađarske u Pešti objavila je naredbu kojom su vojni obveznici židovskog podrijetla primorani na pomoćnu radnu službu u domobranskim postrojbama.

 

16. travnja 1994.

 

Na trgu ispred Gradske kuće, Muzičke škole i zgrade tzv. Socijalnog, otkriven je spomenik glasovitom književniku i prevoditelju Danilu Kišu (1933. – 1989.). Bista je djelo subotičke kiparice Erzsébet Weill.