Arhiv tekstova

Vojvodina je  premrežena s 22.000 kilometara dugom kanalskom mrežom. Da nije te razgranate mreže kanala Vojvodina danas ne bi bila plodna ravnica već kao i prije – močvara. Osnovna funkcija tog kanalskog sustava je navodnjavanje i odvodnjavanje. No, navodnjava se tek mali postotak oranica, a kako se odvodnjava svjedoci smo bili proteklih mjeseci. Ništa neobično, jer kanalska mreža je sustav koji traži stalno ulaganje i održavanje, a za to treba novca, a novac se treba osigurati iz naplate vodnog doprinosa koji plaćaju svi korisnici poljoprivrednog zemljišta. Ali, dug za vodni doprinos mjeri se milijardama i zato nema novca za veća ulaganja, onda nezadovoljni poljoprivrednici gunđaju kada im njive potopi voda ili usjeve uništi suša, gunđaju i ne plaćaju vodni doprinos. I tako u krug. 

 

Odvodnjavanje i navodnjavanje

 

Cijela kanalska mreža Vojvodine, koju čini detaljna kanalska mreža od 21.000 kilometara meliorativnih kanala i oko 900 kilometara kanala u sklopu Hidrosustava Dunav-Tisa-Dunav, u funkciji je odvodnjavanja i od velikog je značaja za Pokrajinu – od funkcionalnosti kanalske mreže direktno ovisi efikasna obrana od unutarnjih voda. Da nema toliko razgranatu kanalsku mrežu Vojvodina bi i dalje bila močvara. 

Kako nam je rečeno u JVP Vode Vojvodine kanalska mreža u funkciji je odvodnjavanja suviška vode s oko 1,7 milijuna hektara. »Od ukupno 21.000 kilometara meliorativnih kanala detaljne kanalske mreže koji su u funkciji odvodnjavanja oko 15.000 kilometara je u Bačkoj i Banatu,  a u Srijemu oko 5.000 kilometara. Na teritoriju Vojvodine odvodnjava se više od 1,7 milijuna hektara, od čega u Bačkoj i Banatu 1,4 milijuna hektara, a u Srijemu 355.000 hektara. Također, HS DTD ima kapacitet prihvata 326 kubičnih metara vode u sekundi i uz pomoć kanala ovog hidrosustava  odvodnjava se nešto više od milijun hektara, i to u Bačkoj 550.000 hektara, a u Banatu 510.000 hektara«, kaže se u pisanom odgovoru Voda Vojvodine koji nam je dostavila Jelena Paklar iz Odjela za odnose s javnošću.

S druge strane, izgradnjom HS DTD stvorena je mogućnost za navodnjavanje 510.000 hektara u Bačkoj i Banatu. No, s obzirom na to da ovaj hidrosustav ne pokriva cijelu Vojvodinu prije dvadesetak godina počela je izgradnja regionalnih sustava za navodnjavanje. Regionalni sustavi su Sjeverna Bačka, Banat i Srijem, no zbog besparice oni nisu završeni. Na nekima se trenutačno radi, ne nekima su okončane prve faze, a kada sve bude završeno moglo bi se navodnjavati još 400.000 hektara. Sustav Sjeverna Bačka moći će navodnjavati 132.000 hektara, Banat 102.000 hektara, a Srijem na kome je i najmanje urađeno, projektiran je za zalijevanje 200.000 hektara.

 

Neiskorišteni potencijali

 

Ovako poslagane brojke na prvi pogled daju idealnu sliku i dojam kako Vojvodina ne bi trebala imati problema sa suviškom voda, niti štete u poljoprivredi tijekom sušnih godina. No realnost nas demantira, pa otuda i dramatično priopćenje iz Voda Vojvodine prije tjedan-dva o otpadu koji završava u kanalu, stvara čepove i usporava ili potpuno blokira otjecanje vode, što znatno umanjuje funkcionalnost sustava za odvodnjavanje. I tu dolazimo do početka naše priče, a to je novac. Pokrajinski tajnik za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Branislav Bogaroški je za ovu godinu najavio milijardu dinara ulaganja u vodoprivredu. »Ove godine ćemo zajedno s lokalnim samoupravama imati milijardu na raspolaganju za čišćenje i sanaciju kanalske mreže. Prošle godine je bio sličan iznos koji je ugovoren, ali radovi nisu izvršeni, jer je sva mehanizacija u prvoj polovici godine bila angažirana u Donjem Srijemu na obrani od poplava. Ta sredstva, a riječ je o oko 800 milijuna su prenesena u ovu godinu. S novih milijardu za sanaciju kanalske mreže imat ćemo ozbiljna sredstva«, rekao je Bogaroški. 

U Vodama Vojvodine kažu da se u posljednjih pet-šest godina rješavanjem problema zagađenja Velikog bačkog kanala kod Vrbasa, koji je proglašen najzagađenijim točkom u Europi, bavi nadležno ministarstvo i da je tijeku izgradnja centralnog pročistača za prijem otpadnih voda od zagađivača pored Velikog bačkog kanala. Međutim, neovisno o tome, Vode Vojvodine pokrenule su postupak za izradu Generalnog projekta i prethodne studije opravdanosti izmuljivanja, deponiranja i remidijacije sedimenata kanala kod Vrbasa i ta dokumentacija trebala bi biti završena polovicom ove godine. Procjene su da će pri čišćenju i sanaciji Velikog bačkog kanala, na dionici od 18,5 kilometra od Crvenke do Vrbasa, biti potrebno izvući oko 400.000 kubičnih metara otrovnog mulja.

U čišćenje kanala u protekle tri godine Pokrajina je uložila više od dvije milijarde dinara i revitalizirano je više od 3.000 kilometara kanala u Vojvodini.

Paradoks je i da se, pored vode »na dohvat ruke«, od oko dva milijuna hektara obradivih površina  trenutačno  navodnjava  tek nešto iznad 30.000 hektara. U Vodama Vojvodine smatraju da razloge treba tražiti i nezainteresiranosti samih poljoprivrednika, nedostatku sustava, kao i u tome što je s postojećih sustava i objekata pokradena oprema. Bez dodatnih ulaganja navodnjavanje je sada moguće na 760.000 hektara, a uz dodatna ulaganja navodnjavati bi se moglo još 615.000 hektara.

»Jedina obveza Voda Vojvodine glede navodnjavanje je da osigura vodu u kanalima, što je velikoj mjeri i učinjeno, dok je sve ostalo na potencijalnim korisnicima i eventualnoj pomoći države«, kažu u ovom vodoprivrednom poduzeću. 

Kanalska mreža Vojvodine projektirana je za transport i pretovar sedam milijuna tona. Najveći obim prometa ostvaren je 1979. godine kada je prevezeno više od četiri milijuna tona robe.

 

Više zemlje od Sueckog kanala

 

Cijele ove priče ne bi bilo da nije bilo onih koji su krenuli u pionirske pothvate izgradnje kanala u Vojvodini – od Joszefa Kisa do Nikole Mirkova. Prvi prokopani kanal u Vojvodini je Veliki bački kanal, čija je gradnja počela 1793. godine i to zahvaljujući vojnom geodetu Joszefu Kisu koji je došao u Bačku radi pripreme terena za kolonizaciju Nijemaca. Veliki problem bile su močvare, a rješenje tog problema Kiš je vidio u kopanju kanala od Bezdana na Dunavu do Bečeja na Tisi. Ukupno 118 kilometara. Zanimljivo je da je početak Velikog bačkog kanala na lijevoj obali Dunava kod prijevodnice Bezdan. Nekoliko stotina metara nizvodno početak je i kanala Dunav-Tisa-Dunav. Nadomak Bezdana Bajski kanal se ulijeva u Veliki bački kanal. Kanal je kopan ručno, na njemu je radilo 3.000 radnika, a iskopano je zemlje kao pri kopanju Sueckog kanala. Bio je to u ono vrijeme najveći građevinski pothvat u Europi. Između 1871. i 1875. godine prokopan je Bajski kanal, od Baje do Bezdana (44 km) i Mali bački kanal od Malog Stapara do Novog Sada (66 km). I onda posle 180 godina izgrađena je, po ideji Nikole Mirkova jedinstvena kanalska mreža – Dunav-Tisa-Dunav. Dugačka 649 kilometara povezuje Tisu i Dunav. DTD je građen od 1957. do 1977. godine. I dok je funkcija kanala građenih u XIX. stoljeću prije svega bila u odvođenju suviška vode nova kanalska mreža projektirana je za navodnjavanje zemljišta, opskrbu tvornica vodom, plovidbu, prihvat i odvođenje otpadnih voda... Tako je zaokružena današnja kanalska mreža Vojvodine od 22.000 kilometara. Plovno je 600 kilometara kanala u sklopu HD DTD, od čega je 355 u Bačkoj i 245 kilometara u Banatu.