Arhiv tekstova

3. travnja 1768.

 

Na prostoru Agine bare, danas područja s istočne strane Mjesne zajednice Kertvaroš, započelo je sustavno pošumljavanje Subotičko-horgoške pješčare u cilju zaštite grada i njegovih žitelja od štetnog djelovanja eolske erozije, odnosno pijeska vijavca i razornih udara njegovih oštrih kristalnih čestica.  

 

4. travnja 1971.

 

U središtu grada, sred malog novootvorenog trga na križanju tadašnjih ulica Vladimira Nazora i Borisa Kidriča (gdje je danas tzv. Đinđićev plato) otkrivena je spomen-bista Ambrozija Boze Šarčevića (1820. – 1899.) uglednog kulturnog i javnog djelatnika, pravnika, jezikoznalca, književnika, prevoditelja, leksikografa, erudite, bliskog suradnika biskupa Ivana Antunovića, preporoditelja bunjevačkih i šokačkih Hrvata. Bistu je izradio glasoviti kipar Ivan Meštrović na traženje pjesnika, publicista i novinara Jose Šokčića. U novije vrijeme Šarčevićeva je brončana bista premještena u park ispred Željezničkog kolodvora. 

 

4. travnja 1953.

 

Rođen je Dragutin Vujković, bokser, zaslužni sportaš Jugoslavije. Tijekom petnaestogodišnje karijere branio je boje Spartaka, banjalučke Slavije i beogradskog Partizana. Šest puta je osvajao titulu prvaka države, tri puta bio je prvak na Mediteranskim igrama, pet puta na Balkanskim igrama, u dva navrata osvojio je srebrnu kolajnu na svjetskim prvenstvima u boksu, u Havani 1974. i u Beogradu 1978.

 

5. travnja 1956.

 

U subotičkoj općini ukinute su otkupne stanice koje su više od jednog desetljeća bile sinonim prinudnog otkupa poljoprivrednih proizvoda od ovdašnjih seljaka.

 

5. travnja 1996.

 

Na Filološkom fakultetu u Novom Sadu otvorena je Katedra za hungarologiju, čiji je čelnik dr. Sava Babić, književnik, esejist, kritičar, vrsni prevoditelj s mađarskog jezika. Tom prigodom prikazana je njegova knjiga Mađarska civilizacija. Kao plodan prevoditelj Babić je ovdašnjih čitateljima prenio cijeli arhipelag najboljih djela mađarske književnosti. Rođen je na Palić 27. veljače 1933., a preminuo je u Beogradu 24. studenoga 2012.

 

6. travnja 1527.

 

Austrijski car Ferdinand Habsburški uputio je pismo Jovanu Nenadu Crnom koji se samoproglasio carem. U pismu mu garantira da će ubuduće teritorij kojim vlada biti pod carskom, odnosno bečkom, zaštitom.

 

6. travnja 1941.

 

Dvadeset i četiri divizije njemačkog Wermachta, prema zapovijesti Adolfa Hitlera, iznenada i bez objave rata, napada Kraljevinu Jugoslaviju. Dio borbenog zrakoplovstva prelijeće preko zračnog prostora Subotice bombardirajući ciljeve na cijelom teritoriju zemlje, a mjestimice i subotičku okolicu. Gradom su zavladali neizvjesnost, strah...

 

7. travnja 1790.

 

Bačka županija je pozvala Gradsko vijeće Subotice da sve spise u svezi s premjerom zemljišta, pravednijem oporezivanju, popisom življa i dr. otpremi u županijsko sjedište, kako bi se tamo kao glavni razlog raskola između vladara i nacije uništili, odnosno spalili. Izvršavanjem ove zapovijedi nanesena je golema šteta povijesti, znanosti i kulturi Subotice i cijele regije koja je uljudbeno na nju bila upućena.

 

7. travnja 1922.

 

U Suboticu je doputovala Međunarodna komisija za konačno razgraničenje s Mađarskom kod Kelebije. Komisiju čine vojni eksperti Engleske, Francuske, Italije, Japana, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca te Mađarske.

 

7. travnja 1944.

 

Provodeći holokaust čelnicima Subotice proslijeđena je naredba Mađarske vlade o formiranju posebnog logora za Židove radi temeljitog »čišćenja« zemlje, prema kojoj: »Židove treba sprovesti u logore, njihove stanove zaključati, radnje zapečatiti, a novac i dragocjenosti uzeti na čuvanje«. Ne zadugo na prostoru kod nekadašnje Carinarnice, u blizini teretnog kolodvora, okupatorske vlasti ustrojile su geto kroz koji su deportirale oko četiri tisuće Subotičana, podrijetlom Židova u monstruozne tvornice smrti – 16. lipnja 1944.

 

8. travnja 1861.

 

Gradsko vijeće je usvojilo pravilnik o gradnji, u kojem se među ostalim navodi: »Osim poštivanja prava graditelja, cilj ovih pravila je gradnja te posvećivanje pune pozornosti sigurnosti rada te skladu stare i nove gradnje, vanjske ljepote i otklanjanje elementarne pogibelji...«

 

8. travnja 1941.

 

Objavljeno je prvo neslužbeno izvješće o bombardiranju Subotice 6. travnja. Prvo se zbilo u 13 i 30 kada je grad nadlijetalo osam lovaca-bombardera i bacalo zapaljive bombe i granate. Drugo je uslijedilo u 14 i 15, tada je osam lovaca tipa Messerschmitt mitraljiralo grad. Poginule su tri osobe, a ranjeno ih je šest.

 

9. travnja 1759.

 

Subotička franjevačka rezidencija, nakon trideset i šest godina proglašena je Kanonski utemeljeni samostan. Za prvog gvardijana samostana naimenovan je otac Daniel Zavodski, učitelj, kasnije profesor na Gramatikalnoj školi (Gimnaziji), koji su od utemeljenja 1747. vodili franjevci. 

 

9. travnja 1954.

 

Reorganizirano je subotičko Narodno kazalište – Népszínház. Broj uposlenika je s 229 sveden na 151. U teatru od tada djeluju Hrvatska drama, Mađarska drama, Orkestar i zbor, administrativno i tehničko osoblje.

 

9. travnja 1999.

 

Umro je Károly Brindza, novinar, publicist, spisatelj, pripadnik naprednog radničkog pokreta, sudionik NOP-a, neko vrijeme jedan od urednika dnevnika Magyar Szó, potom tjednika Dolgozók. Napisao je i objavio desetak knjiga pretežito monografsko-povijesnog karaktera.