Arhiv tekstova

Dosadašnja iskustva u pregovorima za članstvo u Eurpskoj uniji pokazala su da su poglavlja 23 – refoma pravosuđa i osnovna prava i 24 – pravda, sloboda i sigurnost ključna pri donošenju odluka o primanju novih država u europsku obitelj naroda. Zbog iznimne važnosti ova se poglavlja prva otvaraju i posljednja zatvaraju. Da podsjetimo, Europski savjet je odluku o otvaranju pregovora o članstvu Srbije u EU donio 28. lipnja 2013. godine, no do sada nije otvoreno još ni jedno od 35  poglavlja. Šefica pregovaračkog tima Srbije u pregovorima s EU Tanja Miščević izjavila je kako bi »bilo lijepo da se u prvoj polovici godine otvore poglavlja 23 i 24«.

 

AKCIJSKI PLAN BEZ ONIH KOJIH SE TIČE

 

Kada je riječ o osnovnim pravima (poglavlje 23), inzistira se da se Srbija u posebnom planu pozabavi zaštitom nacionalnih manjina i da predvidi mjere u oblasti obrazovanja, uporabe jezika, omogućavanja pristupu medijima i vjerskim službama na maternjem jeziku, kao i mjere za odgovarajuću zastupljenost u tijelima javne uprave. No, sve što je do sada rađeno vezano za poglavlje 23 rađeno je bez predstavnika nacionalnih manjina. Državni tajnik u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak sada najavljuje da će biti formirana radna skupina koja će se, u okviru Akcijskog plana za pregovaračko poglavlje 23, baviti i manjinskim pitanjima.  Očekuje se sjednica Republičkog savjeta nacionalnih manjina, u čijem radu bi sudjelovali predstavnici vlasti kao i čelnici novoformiranih nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. Upravo to sudjelovanje onih na koje se direktno odnosi ono je što očekuju predstavnici nacionalnih manjina, tim prije što prošle godine prilikom izrade Nacrta Akcijskog plana za poglavlje 23 nisu ni na koji način bili uključeni. »U ovom slučaju Srbija mora jasno pokazati da stoji na stajalištu zaštite manjinskih prava, da uključuje manjinske zajednice u kreiranje politika. Vi kažete da predstavnici nacionalnih manjinskih zajednica nisu bili uključeni u izradu Akcijskog plana i baš zbog toga je Europska komisija zahtjevala da se Akcijski plan doradi, odnosno da se pored njega izradi Akcijski plan koji se fokusira isključivo na manjine i to je Srbija prihvatila uraditi. Pitanje samog uključivanja jeste bitno i sve politike koje Srbija provodi moraju biti uz konzultacije onih kojih se tiču, bilo da su to građani ili u ovom slučaju nacionalne manjine«, kaže za Hrvatsku riječ Milan Antonijević, direktor YUCOM-a.       

 

MANJKAVOSTI

 

Predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić također smatra da nacionalna vijeća nacionalnih zajednica moraju biti uključeni u izradi Akcijskog plana za poglavlje 23. »Izrada Nacrta Akcijskog plana počela je prošle godine u vrijeme kada su sva nacionalna vijeća imala redovite izbore. Sam taj čin pisanja akcijskog plana, koji se izravno dotiče ostvarivanja prava nacionalnih manjina, u vrijeme kada su nacionalne manjine u izbornom ciklusu, nije primjer dobre prakse. Ako zaista mislite u djelo provesti Akcijski plan onda ga pišete tako da uzmete u obzir sve one faktore koji mogu utjecati na njegovu realizaciju. Nacionalna vijeća de facto jesu faktori koji mogu utjecati kako na realizaciju samog Akcijskog plana, tako i na primjedbe koje će Europska komisija i druge instituicije EU u procesu pridruživanja davati na sam taj Akcijski plan. Dakle, isključivanjem nas, već u prvom koraku, došlo se do toga da je sam dokument manjkav, nepotpun. To može rezultirati brojnim izmjenama u kasnijim fazama, što može otežati realizaciju tog Akcijskog plana i na koncu može usporiti proces pristupanja EU, bar u ovom segmentu. Budući da su nacionalna vijeća nacionalnih manjina zainteresirana da Srbija što brže napreduje k EU, onda svakako mislim da je naš poziv i naša molba da se predstavnici nacionalnih vijeća uključe u sve aktivnosti koje imaju veze s poglavljem 23 naš mali doprinos ukupnim pristupnim pregovorima i ukupnim aktivnostima u procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji«, kaže Sarić Lukendić. Naš sugovornik iz HNV-a još ističe da nacionalna vijeća uopće nisu pozvana i da su brojne primjedbe dane na Nacrt Akcijskog plana. To potvrđuje da Akcijski plan koji je urađen bez konzultiranja s nacionalnim vijećima mora biti vraćen na doradu. »Kada je u pitanju Akcijski plan za poglavlje 23 u fokusu je ostvarivanje mnogo ciljeva: etnički sastav uposlenih javnom sektoru (državna uprava i policija), unapređenje rada nacionalnih vijeća i međunacionalne komunikacije, efikasnije postupanje po preporukama zaštitnika građana, pokrajinskog ombudsmana, i povjerenika za zaštitu ravnopravnosti u slučajevima kada su prava nacionalnih manjina povrijeđena, odgovarajućeg nastupanja u slučajevima međunacionalnih incidenata, ali se ovim planom predviđa i službena uporaba jezika i efikasnija primjena medijskih zakona, kojima se osiguravaju medijska prava nacionalnih manjina. Nije dobro što je Nacrt Akcijskog plana urađen, a nacionalna vijeća nisu kozultirana u njegovoj izradi, jer se ovaj plan bavi esencijalnim pitanjima i preporukama za unapređenje položaja nacionalnih manjina u Republici Srbiji. Ovdje je vidljiv još jedan problem, a to je nedovoljna vidljivost, odnosno uključenost, nacionalnih vijeća u pregovore koji se odnose na pristupanje Srbije Europskoj uniji«, kaže za naš list Andrijana Bauer Živković, dopredsjednica Nacionalnog vijeća Njemaca.

 

OTVORENA PITANJA

 

Sarić Lukendić podsjeća na sastanak koji je pretprošloga tjedna s predstavnicima nacionalnih vijeća nacionalnih manjina održala Anne Brasseur, predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i kojoj je HNV priopćio okolnosti vezane za izradu Akcijskih planova. Na stajalištu da se nacionalna vijeća moraju uključiti u aktivnosti u svezi s Akcijskim planom 23 bili su i predstavnici romskog, slovačkog i rumunjskog nacionalnog vijeća. »Aktivnosti se dinamiziraju i ja pozdravljam inicijativu Ivana Bošnjaka da se nacionalna vijeća uključe i konzultiraju kada su u pitanju aktivnosti u svezi s poglavljme 23 i  nadam  se da nećemo morati ići mnogo koraka unatrag da bi došli do točke na kojoj ćemo moći vršiti korekcije na taj akcijski plan«, kaže Sarić Lukendić.

Prošle srijede Hrvatsko nacionalno vijeće posjetila je Ekspertska misija Europske komisije. Darko Sarić Lukendić u razgovoru za Hrvatsku riječ kaže kako su na tom sastanku predočena i druga otvorena pitanja u kontekstu položaja nacionalnih manjina u Srbiji. »Tu prije svega mislim na pitanje neadekvatnog sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u javnom i političkom životu u Srbiji. Da podsjetim Srbija je jedna od rijetkih država u okruženju koja nema na adekvatan način regulirano pitanje izbora nacionalnih manjina u predstavničkim tjelima, dakle u republičku, pokrajinsku i lokalnu skupštinu. Primjerice u Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Rumunjskoj mehanizmi su posve drugačiji i ide se od garantiranih mandata do afirmativnih postotaka prigodom izbornoga procesa. Neka od tih rješenja morat će biti primjenjena i na izborno zakonodavstvo u Srbiji«, kazao je Sarić Lukendić. Još jedno od pitanja koje se aktualizira na svakom sastanku s predstavnicima EU, jeste pitanje miješanja pojedinih institucija Republike Srbije u identitetska pitanja, a to je u slučaju Hrvata pitanje Bunjevaca Hrvata i Bunjevaca ne Hrvata i različit odnos državnih institucija i tijela spram Hrvata i onih Bunjevaca koji negiraju svoju hrvatsku pripadnost. »Isti problemi postoje i na relaciji Rumunji i Vlasi koji se izjašnjavaju ne-Rumunjima i kod Aškalija i Egipćana koji negiraju svoju pripadnost romskom narodu. U tom smislu HNV vodi paralelne razgovore s predstavnicima nacionalnih vijeća Rumunja i Roma u smislu zajedničkih nastupa spram europskih instutucija i tijela Republike Srbije«, kaže Sarić Lukendić. Postoje i drugi problemi zajednički za druga nacionalna vijeća, pa će uskoro biti održana sjednica Koordinacije nacionalnih vijeća.