Arhiv tekstova

Pretpristupni fondovi EU

Program IPARD za ruralni razvoj 

 

Poljoprivrednici u Srbiji će do početka 2016. godine dobiti mogućnost izravno koristiti pretpristupne fondove EU. Kako je najavljeno na predstavljanju IPARDA, Programa pretpristupne pomoći za ruralni razvoj, poljoprivrednici će moći dobiti potporu od 5.000 do dva milijuna eura. Budući da je riječ o striktnim procedurama za korištenje novca, bit će organizirane i obuke poljoprivrednika kako bi se osposobili za korištenje tih sredstava, prenosi euractiv.rs.

Iako je Srbija i ranije dobijala sredstva za poljoprivredu iz europskih IPA fondova, IPARD će donijeti nove mogućnosti jer je usmjeren na ruralni razvoj i omogućava direktnu podršku poljoprivrednicima.

Ova sredstva su namijenjena za razvoj konkurentnosti, prilagođavanje europskim zahtjevima u pogledu sigurnosti hrane, veterine, zaštite životnog okoliša, kao i za razvoj raznovrsnih sektora u ruralnoj privredi. Iz IPARD-a se može financirati i udruživanje proizvođača, izgradnja ruralne infrasrkture, kao i obuke i konzultantske usluge.

Europska komisija je u strateškom dokumentu za korištenje pretpristupne pomoći u Srbiji u periodu 2014. – 2020. godine ukazala da srpskoj poljoprivredi nedostaje izvor povoljnih kredita. Zbog toga je, kako je istaknuto u tom dokumentu, potrebno kombinirati IPARD, međunarodne donacije i izvore u samoj zemlji.

Na predstavljanju IPARD-a 23. ožujka, ministarka poljoprivrede Snežana Bogosavljević rekla je da će poljoprivrednicima biti na raspolaganju i Nacionalni program ruralnog razvoja i dodala da su ta dva programa za razvoj komplementarna.

Ona je precizirala da je u proračunskom periodu 2014. – 2020. iz IPARD-a Srbiji na raspolaganju 175 milijuna eura i da će poljoprivrednici taj novac moći koristiti krajem ove ili početkom sljedeće godine.

Prema informacijama koje je prethodno iznijela ministarka za europske integracije Jadranka Joksimović, za 2016. je predviđeno 15 milijuna eura, nakon čega će se taj iznos svake godine povećavati za po pet milijuna. Ona je navela i da će se u početku novac odobravati poljoprivrednicima za nabavku mehanizacije, poput traktora i unapređenja tehnologija proizvodnje, dok će se kasnije koristiti i za druge namjene.

Sredstvima IPARD će se podržati ratarstvo, proizvodnja mesa i mlijeka, voćarstvo, povrtarstvo i organska proizvodnja. Poljoprivrednicima će kroz IPARD biti na raspolaganju od 5.000 eura do dva milijuna eura, ovisno o programu za koji se opredijele, kao i starosti podnositelja zahtjeva i područja gdje radi. Povraćaj sredstava kretat će se od 60 do 70 posto.

 

 

Forum za etničke odnose

Politike integracija

 

U organizaciji Foruma za etničke odnose, u Beogradu je 31. ožujka održan okrugli stol na kojem su predstavljeni Principi politike integracija nacionalnih manjina u Republici Srbiji. 

Kao glavne probleme na putu integracije manjina, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća Ugljanin je istaknuo lošu implementaciju zakona, nepoštivanje izborne volje Bošnjaka, uporno nametanje režimu bliskih »političkih predstavnika«, kao i suspendiranje Ustava Republike Srbije i zakona prilikom izbora nacionalnih vijeća.

»Odnos države prema manjinama i njihovim legitimnim predstavnicima ima za cilj da potpuno izbaci manjine iz političkog života Srbije. Rješenje je da država i njeni predstavnici uvažavaju izbornu volju manjina i njihove predstavnike«, istaknuo je predsjednik Ugljanin. Na ovom okruglom stolu sudjelovao je i predsjednik IO HNV-a Darko Sarić Lukendić.

Forum za etničke odnose je započeo rad na nacrtu nacionalne strategije za integraciju nacionalnih manjina s motivom da se javnosti i Vladi Republike Srbije predlože politike za stvaranje okvira koji će osigurati viši stupanj integracije nacionalnih manjina i njihovo efikasnije ostvarivanje prava zagarantiranih Ustavom i zakonima Republike Srbije.

Izrada principa politika integracije nacionalnih manjina predstavlja jedan od instrumenata koji može poslužiti kao polazna osnova u radu na izradi Akcionog plana integracije nacionalnih manjina u okviru poglavlja 23 – Pravosuđe i osnovna prava, tijekom pregovora s Europskom unijom.

 

 

Smisleno financirati nacionalna vijeća 

 

Beogradski centar za ljudska prava i UrbanIn iz novog Pazara održali su u Beogradu okrugli stol čija je tema bila Financiranje rada nacionalnih vijeća, a hrvatsku zajednicu predstavljao je predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić.

On je ukazao kako neravnopravnost u modelu po kojem se obavlja financiranje rada nacionalnih vijeća u Srbiji stavlja brojno veće manjine u privilegirani položaj spram onih koje imaju manji broj pripadnika.

»Cijeli sustav postavljen je na način da potiče simulaciju i falsificiranje stanja u pogledu infrastrukturne izgrađenosti pojedinih nacionalnih zajednica. Nije jasno kome to ide u prilog jer institucije utemeljene na taj način ne služe ničemu, a najmanje onome za što su utemeljene«, komentirao je Sarić Lukendić.

Dr. sc. Goran Bašić iz Centra za istraživanje etniciteta ukazao je na problem nedefiniranosti institucionalnog položaja nacionalnih vijeća. Također i da nacionalna vijeća u Vojvodini imaju sredstva iz pokrajinskog proračuna koja ne dobivaju nacionalna vijeća sa sjedištem izvan AP Vojvodine.

Također je upozoreno da nacionalna vijeća nisu niti izravni niti neizravni korisnici proračunskih sredstava, nisu državna tijela i upisani su u Agenciji za privredne registre. Čak je i Ustavni sud zaključio da je riječ o nedržavnim tijelima s državnim ovlastima.

Jednako tako, arbitrarna uloga Ureda za ljudska i manjinska prava, kako u pogledu distribucije financijskih sredstava, tako i u pogledu kontrole njihova namjenskog trošenja donekle je nedefinirana, čak upitna, upozorio je Sarić Lukendić. 

Izvor: Ured HNV

 

 

Uskrsna čestitka Petra Kuntića, predsjednika DSHV-a

 

Povodom Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, svim vjernicima koji Uskrs proslavljaju po Gregorijanskom kalendaru i svim ljudima dobre volje želim da provedu ovaj blagdan u miru, ozračju ljubavi i sreće u krugu svojih obitelji.

Vjerujemo da će nam Uskrsli dati nadu da u ovim teškim vremenima nađemo najbolja rješenja, kako bi izašli iz iz svih zamki ovih vremena izabravši pravi put, put uvažavanja, europskih integracija i suživota sa svim ljudima i narodima.

Svima Vama sretan i blagoslovljen Uskrs.

Petar Kuntić, predsjednik DSHV-a

 

 

Za suradnju Srbije i Hrvatske 3,6 milijuna eura

Prioritet – sanacija posljedica poplava

 

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske i Delegacija Europske unije u Republici Srbiji objavili su javni poziv  za prikupljanje projektnih prijedloga u okviru IPA prekograničnog programa  Hrvatska Srbija 2007. – 2013. To je treći i posljednji poziv iz prethodnog proračunskog perioda. IPA – Instrument pretpristupne pomoći, europski je program namijenjen pružanju pomoći državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU kako bi usvojile  njezine standarde. Sredstva koja se dodjeljuju su bespovratna. 

»U svibnju 2014. godine i Srbija i Hrvatska bile su pogođene jakim kišama, koje su uzrokovale jedne od najgorih poplava. Najmanje 60 ljudi je izgubilo život, a oko 40.000 tisuća je moralo biti evakuirano  iz svojih domova u Srbiji i 15.000 u Hrvatskoj. Poplave su prouzročile veliku materijalnu štetu. Početne procjene pokazuju da je više od 10.000 četvornih kilometara potopljeno, a lokalna infrastruktura, komunalni objekti, javne zgrade su uništene ili oštećene. Zato je specifičnost u odnosu na ranije programe upravo u tome što će prednost imati projekti namijenjeni saniranju posljedica poplava i preveniranju da do takvih poplava više ne dođe. Naravno i dalje  su ostali projekti iz oblasti zaštite okoliša i promoviranje dobrih međususjedskih odnosa između Srbije i Hrvatske«, kazala je prilikom prezentacije u Somboru Tatjana Guberinić suradnica na programu prekogranične suradnje sa srbijanske strane. »Za svaku od zemalja partnera iznosi su isti i Srbija i Hrvatska po ovom trećem pozivu IPA prekogranične suradnje mogu računati na po 1,8 milijuna eura«,  kazala je Matilda Copić iz Agencije za regionalni Razvoj Republike Hrvatske. 

U odnosu na prva dva javna poziva novina je i povećanje pojedinačnih iznosa za projekte, pa se tako po projektu minimalno može odobriti 300.000 eura, a maksimalno 600.000 eura. Ovi iznosi odnose se na, kao je definirano, prihvatljiva područja, a to su Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija s hrvatske strane i Sjevernobački, Zapadnobački, Južnobački i Srijemski okrug u Srbiji. 

Ukupno po 360.000 eura mogu potrošiti, ukoliko im prođu projekti, oni iz Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije i Mačvanskog okruga. Kako je navedeno na prezentaciji u prihvatljive projekta spada prekogranična suradnja organizacija koje se bave zaštitom okoliša, zajedničke akcije na razvoju sustava upravljanja čvrstim otpadom, zajedničko očuvanje vodnih resursa, čišćenje  divljih deponija, unapređenje uporabe obnovljivih izvora energije, zajedničko pružanje zdravstvenih usluga, poticanje prekogranične suradnje ustanova koje se bave socijalnim uslugama... 

Z. Vasiljević 

 

 

Pripreme za otvaranje poglavlja

Završen skrining u pregovorima Srbija-EU

 

Srbija je završila prvu fazu u pregovorima o članstvu Srbije u EU - skrining ili analizu ukslađenosti zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom u oblastima svrstanim u 35 poglavlja. Taj proces je trajao godinu i pol dana i sljedeći korak bi trebao biti otvaranje prvih poglavlja u pregovorima, što Srbija očekuje do kraja godine. To će zavisiti od ispunjavanja tehničkih uvjeta, odnosno izrade kvalitetnih akcijskih planova nužnih za otvaranje pojedinih poglavlja, ali i političkih uvjeta poput primjene dogovora koji su do sada sklopljeni s Prištinom, u poglavlju 35. Takođe, u EU još ne postoji konsenzus o tome da li će se to poglavlje otvarati prvo ili paralelno s drugim poglavljima.

Skrining u pregovorima Srbije i EU je počeo u rujnu2013. analizom usklađenosti u poglavlju 23 - pravosuđe i osnovna prava, i 24 - pravda, sloboda i sigurnost, a završen je 24. ožujka2015. skriningom  poglavlja 33 o proračunskimi financijskimpitanjima.

Šefica srpskog pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević je 24. ožujka izjavila po završetku skrininga da Srbija priprema izmjenu nacionalnog plana usklađivanja s pravnim stečevinama Europske unije. Analiza tokom skrininga pruža osnovu za izradu pregovaračkih pozicija zemlje kandidata, dok je za Europsku komisiju pokazatelj spremnosti države kandidata za otvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. Miščević je rekla da sada slijede pripreme za otvaranje 34 pregovaračka poglavlja, a »izvještaji o jednom broju poglavlja kao što su sloboda kretanja, roba, sloboda pružanja usluga, poljoprivreda i ruralni razvoj, javne nabavke, industrijska politika, prosvjeta, obrazovanje i kultura, našli su se već u komitetu za Zapadni Balkan, kako bi se dobila ocjena kakva je trenutno situacija u Srbiji«.

Po završetku skrininga za neko poglavlje Europska komisija izrađuje izvještajo tome. Ako se ocjeni da zemlja kandidat nije spremna da otvori određeno pregovaračko poglavlje, postavljaju se mjerilaza to. Riječ je uglavnom o preporukama za usvajanje strategija, zakona i podzakonskih akata i ispunjavanje ugovornih obveza sa EU, a zemlja kandidat priprema akcijske planove u kojima predstavlja način na koji će ispuniti te uvjete. Zatim se priprema pregovaračka pozicija koja uglavnom sadrži stav o tempu kojim će kandidat za članstvo usvajati europske standarde i eventualnim prijelaznim periodima, odnosno odlaganjima primjene. Prije otvaranja poglavlja potrebno je da obje strane, i EU i kandidat za članstvo, usvoje taj dokument. Odluku o otvaranju i zatvaranju poglavlja donose jednoglasno članice EU.

Izvor: www.euraktiv.rs