Arhiv tekstova

26. rujna 1779.

 

Iz Subotice je u Segedin svečano ispraćen kraljevski komesar Andrija Vlašić. Osim što je varoš Sveta Marija proglasio slobodnim kraljevskim gradom pod novim imenom – Maria Theresiopolis, on je na jedanaest sjednica Magistrata (Gradskog vijeća) proveo izbore gradskih časnika i činovnika, te obavio mnoge poslove koje su mu u zadaću stavili Bečki dvor i Kraljevska komora.

 

26. rujna 1893.

 

Rođen je dr. Mihovil Katanec, odvjetnik, politički i kulturni djelatnik. Bio je jedan od osnivača, te dirigent društva »Neven«. U stranci »Seljačka sloga« obnašao je potpredsjedničku dužnost. Uvelike je pridonio političkom osvještavanju hrvatskog življa u Bačkoj. U Društvu bačkih Hrvata u Zagrebu također je potpredsjednik. Umro je 25. ožujka 1973.

 

27. rujna 1885.

 

Poslije smrti Ivana Probojčevića, kapelan Matija Mamužić je izabran za župnika crkve svete Terezije Avilske u Subotici. Prije njega katolički župnici bili su: Stipan Ranić (prvi svjetovni svećenik u Subotici), zatim Ivan Lukić, Pavao Sučić, Antun Šarčević, Béla Czorda i Ferenc Szép. Potonjih godina Mamužić je stekao zvanje prepozita.

 

27. rujna 1974.

 

Prigodom smotre oko 900 preživjelih boraca Osme vojvođanske brigade, osnovane 12. Rujna 1944. godine u Srijemu, ratni zapovjednik ove glasovite postrojbe, Milan Kovač Korica, položio je temeljni kamen aleje »Prozivka«. Tri godine kasnije, na istom mjestu otkrivena je skulptura Otta Loga – »Prozivka«.

 

28. rujna 1697.

 

Nakon trijumfalno okončane bitke kod Sente, austrougarske vojska, pod zapovjedništvom generala Eugena Savoyskog, utaborila se na istočnoj obali Palićkog jezera. Tom prigodom vojni inženjer F. N. Spaar izradio je kartu jezera i Subotice s tvrđavom koja se nalazila na mjestu današnjeg kompleksa franjevačke crkve i samostana. Bio je to prvi vjerodostojan likovni prikaz grada Subotice.

 

28. rujna 1898.

 

Rođen je Mijo Mirković (književni pseudonim: Mate Balota), dugogodišnji sveučilišni profesor, književnik, akademik. Karijeru je započeo u Subotici, gdje je od 1928. do 1939. bio docent na ovdašnjem Pravnom fakultetu. Autor je pedesetak znanstvenih i drugih djela, među njima »Ekonomske strukture Jugoslavije od 1918. do 1941.« Pisao poeziju (»Dragi kamen«), dramu (»Smrtni grijeh«), roman (»Tijesna zemlja«), povijesnu publicistiku, memoaristiku i dr. Umro je 16. veljače 1963. u Zagrebu.

 

28. rujna 1997.

 

U 101. godini je preminula umirovljenica Julijana Sudarević, po saznanju matičara najstarija Subotičanka, rođena 12. listopada 1896. Četiri dana ranije umro je ratni i vojni invalid Pera Guzijan, rođen 1898.

 

29. rujna 1528.

 

Budući da je prethodno opustošila Segedin, osmanlijska vojska velikog vezira Ibrahima izbila je pod Suboticu. Iako je više dana žestoko opsjedala utvrdu, nije joj pošlo za rukom zauzeti je. Srčanost branitelja natjerala je manje turske odrede da odustanu od ovog nauma, te su krenuli prema Petrovaradinu. Subotica je pala pod tursku vlast tek dvadesetak godina ksnije.

 

29. rujna 1962.

 

Usvajanjem deklaracije završen je Prvi skup likovnih umjetnika Jugoslavije, na kojem je raspravljano o perspektivama suvremenog slikarstva u zemlji. Ovaj skup je organizirao Likovni susret u Subotici. Svi radovi, saopćenja i sažeci rasprava objavljeni su u subotičkom časopisu za književnost, umjetnost i društvena pitanja »Rukovet«, u svesku 11-12. za 1962. godinu.

 

30. rujna 1924. 

 

Dogovorom koalicijskih partnera: Demokratske stranke Ljube Davidovića i Bunjevačko-šokačke stranke – za velikog župana Subotice imenovan je odvjetnik dr. Mirko Ivković Ivandekić, a u Somboru dr. Josip Veselovski.

 

30. rujna 1970.

 

Na izboru najljepše djevojke u zemlji, Subotičanka Tereza Đelmiš osvojila je laskavu titulu Miss Jugoslavije. Tjedan dana prije toga izabrana je za Miss Vojvodine.

 

1. listopada 1773.

 

Utemeljena je rimokatolička svjetovna župa, koja je obuhvaćala cijeli teritorij grada i naselje Bajmok. Za čelnika nove župe imenovan je prvi svjetovni svećenik – dr. Stjepan Ranić s četvoricom kapelana. Time je praktički ukinuta franjevačka župa, koju su redovnici franjevačkog reda samoprijegorno uspješno vodili od 1710. godine.  

  

1. listopada 1841.

 

U novouređenoj zgradi Antuna Trančika, koju je otkupio grad, otvorena je prva Građanska bolnica u Subotici. Nalazila se na prostoru gdje su danas dvorište Tehničke škole i Vatrogasni dom. U njoj je do kraja te godine liječeno 11 bolesnika.

 

1. listopada 1914.

 

Rođen je Albe Vidaković, svećenik, skladatelj i muzikolog. Nakon završetka studija na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, glazbu je specijalizirao u Rimu. Skladao je mise, oratorije, litanije, te druge duhovne skladbe. Stručna kritika ga svrstava među najistaknutije stvaratelje i poznavatelje sakralne glazbe u nas. Umro je 18. travnja 1964. godine. 

 

1. listopada 1968.

 

Odlukom Skupštine općine utemeljena je Radio Subotica. Nakon uspješnog organizacijsko-tehničkog uhodavanja i probnog programa, ova radio postaja je 28. studenoga iste godine započela emitiranje svog višesatnog programa, na, kako se tada govorilo/pisalo srpskohrvatskom i mađarskom jeziku.

 

2. listopada 1902.

 

Rođen je dr. Vaso Bogdanov, povjesničar, književni kritičar, sveučilišni profesor u Zagrebu, akademik. Napisao je više značajnih povijesnih i književno-kritičarskih djela. Na početku karijere bio je profesor u subotičkoj gimnaziji. Aktivno je surađivao u ljevičarskom tisku, posebice u listu »Szervezett munkás«. Bio je bliski suradnik i prijatelj velikog hrvatskog pisca Miroslava Krleže.  

 

2. listopada 1995.

 

U dubokoj starosti umro je dr. Stjepan Han, inženjer elektrotehnike i kibernetičar, visoki državni dužnosnik u republičkoj upravi u Hrvatskoj, a potom i u federaciji. Bio je profesor, a jedno vrijeme i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici. Rođen je 22. srpnja 1907.