Arhiv tekstova

Jesen je i vrijeme kada vinogradari i svi oni koji se bave proizvodnom djelatnošću vezanom uz vinogradske kulture, najveći dio dana provode na svojim »radnim mjestima« uz brojne čokote grožđa i stabla drugih plemenitih voćki. Mitar Papac već dva desetljeća gotovo sve svoje dnevno vrijeme provodi uz nasade vinograda, njegujući kvalitetne sorte »rajskog voća« iz kojih po okončanju proizvodnog procesa uvijek poteku najbolja vina i rakije. Brojne nagrade Novosadskog sajma potvrda su vrhunske kvalitete, ali i daljnji poticaj za još bolji i veći rad.

Razgovor o jednoj od »glavnih jesenskih tema« vodili smo u njegovu vinogradu na Kelebiji, mjestu na kojemu je, kako on to voli kazati, »od mraka do mraka«.

»Vinogradarstvom sam se počeo baviti prije nepuna dva decenija, nakon što sam otišao u mirovinu«, započinje priču Mitar. »Međutim, još od najranijeg djetinjstva osjećao sam privrženost vinogradarskim kulturama i već zarana se počeo interesirati za njih. Odrastao sam u rodnoj Hercegovini i tamo smo bili prije svega željni vidjeti i jesti grožđe, plodove plemenite biljke, koja je na teškom i nepristupačnom tlu teško uspijevala. Kao dječak volio sam čitati knjige o uzgoju, i vježbajući se uspio sam napraviti nekoliko uspješnih cijepljenja divljih šumskih voćaka, koje su opstale sve do današnjih dana u mom kraju, i tamošnji ljudi uvijek spominju kako sam to uspio napraviti.«

 

UTJECAJ BRATA IVANA

 

Kako sam priznaje, veliki utjecaj na njegov interes prema ozbiljnijem i angažiranijem pristupu odgajanju vinogradarskih kultura imao je njegov brat Ivan, diplomirani agronom zaslužan za vrhunske i nadaleko poznate mostarske vinograde (Hepok – Mostar), potom i prve vinograde na pijesku Tunisa u kojemu je proveo nekoliko godina.

»Još kako student tijekom ljetnih ferija odlazio sam raditi kod brata u ‚Hepok‘ i bivao sve ‚bliži‘ vinogradima, što je u konačnici, mojim odlaskom u mirovinu, i rezultiralo odlukom da se i sam oprobam među vlastitim zasadima.«

 

VINOGRAD

 

»U kooperaciji s tadašnjim ‘Podrumom Palić‘ uzeo sam na Paliću 4 hektara njihovog zemljišta, zasadio prve čokote rajnskog rizlinga i počeo se baviti proizvodnjom. Prvi rod od 4,5 vagona grožđa bio je svojevrstan rekord koji sam uspio postići, ali je nažalost slaba cijena otkupa pokvarila oduševljenje zbog zbilja odlično obavljenog posla, što je u budućnosti i dovelo do moga osamostaljivanja i neovisne proizvodnje svih vinogradarskih kultura kojima se, pokraj grožđa, danas bavim u svom vinogradu na Kelebiji. Danas na svojoj parceli, osim 2 hektara vinograda, imam i kvalitetne zasade šljiva, marelica i jabuka na nekoliko hektara obradivog zemljišta.«

Uspoređujući kvalitetu kelebijskog i palićkog zemljišta, Mitar Papac kaže kako je ipak za nijansu bolje palićko zemljište, ponajprije zbog kvalitetnije podloge, no, i na Kelebiji ima dobrih parcela na vrlo kvalitetnom tzv. crnom pijesku.

»Objektivno, najlakše je raditi na crnom pijesku, jer je je najbolji za obradu i daje najbolji prinos, naravno uz uvjet kvalitetnog tretmana tijekom cijele godine. Upravo zbog toga sam po cijeli dan u vinogradu, uvijek treba nešto uraditi. I tako ‘od mraka do mraka’...«

 

ZAŠTITA

 

Najveći neprijatelj svih vinogradara su, osim kradljivaca, brojni štetnici protiv kojih se mora ozbiljno boriti i ne dopustiti im da unište cjelogodišnji trud.

»Najčešći štetnik kod, primjerice, marelica je monilia, nešto između biljke i uši, koja napada i savija biljku koja poslije obilne kiše izgleda kao poljevena vrelom vodom i sva je sparušena. Ove godine sam se uspio izboriti s njom, jer sam iz Hrvatske nabavio sredstvo pod nazivom konker, koje sam prskao jednom u početku cvjetanja, a potom u razdoblju kada dvije trećine cvijeta otpadne. Kada je grožđe u pitanju najveći problem predstavljaju pepelnica i plamenjača, a one se tretiraju raznovrsnim novim sredstvima, kod kojih ipak treba biti osobito obazriv zbog njihovoga sastava. Drugi veliki problem očuvanja zasada svakako je i kontinuirani problem borbe protiv suše, koja je svakog novoga ljeta sve izraženija i uvijek prijeti uništenju mladih biljaka. Zbog toga veliku pozornost poklanjam kvalitetnom natapanju i učestalom zalijevanju, jer nedavno smo, recimo, kopali rupe za nove zasade i na dubini od 1 metra sve je suho.«

 

EDUKACIJA

 

»Još od malena volio sam puno čitati o raznim biljkama, a pogotovo sada, kada mi je to osnovna životna preokupacija. Pratim sva najnovija dostignuća na polju vinogradarstva, veliku pomoć pruža mi internet, putem kojega se i najbrže može doći do pravih i korisnih informacija. Također, kroz udrugu vinara i vinogradara naše subotičke regije nastojimo se konzultirati, te razmjenjivati osobna iskustva u svim situacijama. Nekada su nas i stručne službe informirale o potencijalnim opasnostima koje prijete u određenom razdoblju, uz savjete stručnjaka za najsvrsishodniju zaštitu. A za tu nesretnu moniliju godinama nije bilo pravih rješenja, pa sam upravo zahvaljujući potrazi za stručnom pomoći putem interneta i stručne literature uspio pronaći adekvatnu zaštitu«.

 

NAGRADE

 

Kvaliteta vina i rakije, napravljenih iz zasada u vinogradu Mitra Papca, prepoznata je i visoko ocijenjena od strane stručnog žirija na Novosadskom sajmu i brojna su priznanja kojima je pohvaljen za svoje polusuho vino Samotok, rakiju prepečenicu Kalvados i prirodnu rakiju od grožđa, ljutu prepečenicu Lozovaču.

»Iza svega što radim krije se ljubav prema biljkama koje njegujem tijekom cijele godine, a njihova prerada i proizvodnja kvalitetnog vina i rakije logična su posljedica finalizacije cijeloga procesa, koji započinje od zasada mlade biljke, pa sve do njezinog finalnog ploda«, zaključuje priču Mitar Papac, veliki zaljubljenik u vinograd.