Arhiv tekstova

Treća-sreća. Naime, nakon dvije odgode – prve zbog ostavke mađarskog premijera Ferenca Gyurcsánya, druge zbog ostavke hrvatskog premijera Ive Sanadera, napokon je održana treća zajednička sjednica vlada Republike Mađarske i Republike Hrvatske, ovoga puta 17. rujna u Barči. Dvoje premijera –Gordon Bajnai i Jadranka Kosor – sa svojim ministrima imali su sastanak iza zatvorenih vrata, a potom su na konferenciji za tisak obznanili o čemu su se dogovorili i kamo streme politički odnosi dviju susjednih i prijateljskih zemalja. 

Treća zajednička sjednica vlada Republike Hrvatske i Republike Mađarske, između ostaloga, urodila je potpisivanjem 12 zajedničkih izjava, protokola i sporazuma. U nazočnosti novinara dvoje premijera potpisalo je zajedničko pismo predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu o podupiranju izgradnje dionice koridora Vc, a zatim su resorni ministri dviju zemalja potpisali još četiri dokumenta: o ugovor između dviju vlada o uspostavi točke spajanja autocesta između Branjinog Vrha i Ivandarde, memorandum o sporazumijevanju između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva prometa, telekomunikacija i energije Republike Mađarske, sporazum dviju vlada o uspostavi regionalnoga koordinacijskog foruma za prekograničnu suradnju i zajedničku izjavu o uspostavi hrvatsko-mađarskoga prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. 

 

Brak iz nužde pretvorio se u brak iz ljubavi

 

Susret mogu ponajbolje okarakterizirati riječi premijera Bajnaia kako se Mađarska prema Hrvatskoj ponaša kao da je ona već članica EU, te kako je i ovaj susret potvrdio kakvi bi trebali biti strateški odnosi dviju zemalja te služiti kao primjer mnogim drugim europskim zemljama kakvi bi trebali biti dobrosusjedski odnosi. Bajnai je dodao kako Mađarska svim snagama podupire Hrvatsku na putu u EU te kako je Hrvatska od svih zemalja pregovarateljica najdalje otišla na putu reformi, te je čestitao Hrvatskoj na deblokadi pregovora. Naglasio je važnost suradnje na polju energetike, te kazao kako su INA i MOL ušli u brak iz nužde, ali on se pretvara u brak iz ljubavi. 

MOL-ov ulazak u Ininu vlasničku strukturu povezao je energetske sektore dviju zemalja, kazao je Bajnai dodavši da je Mađarska zainteresirana za gradnju terminala za ukapljeni plin u Omišlju, jer bi joj se time otvorio novi dobavni pravac plina, koji bi spriječio ponavljanje plinske krize. Budimpešta je zainteresirana i za spajanje elektroenergetskih sustava Hrvatske i Mađarske. Bajnai je rekao kako 1600 mađarskih tvrtki sudjeluje u međusobnoj gospodarskoj razmjeni između Hrvatske i Mađarske, ostvarujući 1,5 milijardi eura prometa te kako Mađarska ima znatna ulaganja u Hrvatskoj, kao četvrti strani ulagač u Hrvatskoj. Naglasio je suradnju policija koja će biti ostvarena i sudjelovanje hrvatskih policajaca u projektu Pečuh 2010. godine, pohvalio prometnu povezanost te naglasio da su se dogovorili kako će hrvatska i mađarska vlada po uzoru na financiranje izgradnje Školskoga centra Miroslava Krleže u Pečuhu, u omjeru po 50 posto financirati i izgradnju hrvatskoga školskog centra u Santovu. Istaknuo je i potrebu zajedničke suradnje u razminiranju Šengenske granice, te važnost uspostavljanje Rezervata Mura-Drava-Dunav. 

Premijerka Kosor zahvalila je Mađarskoj i njezinoj vladi na iskrenoj, stvarnoj i dobrosusjedskoj potpori koju je pružala Hrvatskoj na njezinu putu u NATO i koju i danas pruža u tijeku pridruživanja EU, a posebice se zahvalila mađarskom veleposlaniku u Zagrebu na njegovu zalaganju i radu. Ulazak u EU za Hrvatsku strateški je vanjskopolitički cilj, ali i unutarpolitički, jer sve što čini, sve reforme i prilagodbe zakonodavstva, prije svega čini zbog sebe same, rekla je Kosor dodavši, kako vjeruje da će Hrvatska postati članica EU u vrijeme mađarskog predsjedanja 2011. godine. Deblokada pregovora novi je vjetar u leđa ne samo Hrvatskoj, nego i cijeloj jugoistočnoj Europi, kazala je Kosor izrazivši nadu kako će iduće godine biti još više mađarskih turista u Hrvatskoj. Dvoje premijera najavilo je da će se iduća zajednička sjednica održati u Hrvatskoj. Sjednici dviju vlada u Barči nazočio je i predsjednik Skupštine HDS-a Mišo Hepp.

 

Susret s predsjednikom HDS-a Mišom Heppom

 

Premijerka Kosor i članovi hrvatske Vlade sastali su se i s predstavnicima hrvatske manjine u Mađarskoj. Oba su premijera na konferenciji za tisak istaknula kako dvije zemlje spajaju i manjine. Bajnai je spomenuo da u Pečuhu teče obnova hrvatske škole i da će uz potporu obiju vlada početi obnova škole i u Santovu, Kosor je, pak, naglasila kako u Hrvatskom saboru sjede predstavnici Mađara u Hrvatskoj. Nakon konferencije za tisak, a prije ručka, premijerka Jadranka Kosor sa svojim ministrima izdvojila je desetak minuta za razgovor s predsjednikom HDS-a Mišom Heppom. U njegovu društvu bio je i ravnatelj Croatice Čaba Horvath, te Zvonko Horvat iz Pitomače koji je i posredovao sastanku, a sastanku je, kako saznajemo, nazočio i veleposlanik Republike Hrvatske u Budimpešti Ivan Bandić. Kako je za Hrvatski glasnik izjavio Mišo Hepp, on je hrvatsku premijerku u kratkim crtama upoznao s položajem, dostignućima, potrebama i težnjama Hrvata u Mađarskoj, osvrnuo sa na institucionalnu pozadinu u vlasništvu HDS-a, te naveo, kako reče, nekoliko tema: proširenje i preseljenje Croatice, pitanje Hrvatskog kazališta i potrebu da Hrvati u Mađarskoj budu posebna stavka u državnome proračunu Republike Hrvatske. Kako kazuje, dobili smo pozitivne reakcije i nadamo se daljnjemu razvoju situacije. Naglasio je zadovoljstvo što je riješeno pitanje izgradnje santovačke škole. Kako saznajmo, na samome kraju desetominutnog sastanka premijerki Kosor predan je dokument o planovima proširenja i kupnje nekretnina za Croaticu Kft., za što je zatražena financijska potpora Vlade Hrvatske.