Arhiv tekstova

Iako će se s racionalizacijom školstva u Srbiji, kako je najavio ministar obrazovanja Željko Obradović, početi od iduće školske godine, subotička lokalna samouprava je već od ovoga 1. rujna započela pilot-projekt toga procesa, koji se temelji na ranije urađenoj Analizi o neracionalnosti sustava osnovnoškolskog obrazovanja u Subotici. Provedba toga dokumenta, o kojem smo u više navrata pisali, trebala je zahvatiti i dva »patuljasta« odjela na hrvatskom jeziku u OŠ »Sveti Sava« - odjel drugog razreda s četiri učenika i odjel petog razreda sa šest učenika – koji su do ove školske godine išli skupa u jedan kombinirani odjel. 

Ipak, ti su odjeli otvoreni, iako se na »zeleno svjetlo« čekalo nekoliko dana nakon što je ova školska godina već počela. Odjeli su otvoreni uz suglasnost pokrajinskog tajnika za obrazovanje Zoltána Jegesa, ali uz protivljenje resornih dužnosnika u subotičkoj gradskoj upravi. Naime, zamjenica gradonačelnika za kulturno-prosvjetna pitanja Ljubica Kiselički  i član Gradskog vijeća Subotice zadužen za područje obrazovanja Slobodan Čamprag svoje su neslaganje s tom odlukom pokrajinskog tajnika izrazili u dopisu što su ga 15. rujna poslali resornom ministru u Beograd i pokrajinskom premijeru u Novi Sad. 

 

Racionalizacija u interesu učenika

 

Član Gradskog vijeća Subotice zadužen za područje obrazovanja Slobodan Čamprag objašnjava zašto se lokalna samouprava protivi otvorenju tih dvaju odjela: »Radi se prije svega o šestero učenika iz prigradskih naselja koja gravitiraju Osnovnoj školi ‘Sveti Sava’ i koja počinju novi ciklus, znači upisuju se u peti razred. Naša je preporuka bila da tih šestero učenika školovanje nastave u OŠ ‘Ivan Milutinović’, koja već ima tradiciju osam godina nastave na hrvatskom jeziku i koja ima stručni kadar. Za tu djecu to ne bi bio nikakav napor, jer autobusom svakako dolaze do centralne škole u Aleksandrovu i samo bi istim autobusom nastavila nekoliko postaja dalje. Zapravo, autobus se uopće ne bi niti zaustavljao do škole ‘Ivan Milutinović’, u kojoj u tom uzrastu ima 8 učenika i s ovih 6 to bi bio jedan solidan odjel. Iako se ovdje radi i o uštedi, primarno nam je da đaci idu u odjel s normalnim brojem učenika.«

Princip lokalne samouprave u Subotici je, kaže Čamprag, da se tako malobrojni odjeli pokušavaju spojiti u veći, bez obzira radi li se o nastavi na većinskom ili nekom od manjinskih jezika. Primjera sa po 5-6 učenika u odjelu ima još, ali je njihova preporuka bila da se ne diraju odjeli koji nisu na početku ciklusa, nego da se racionalizacija provodi samo u onim odjelima koji su na početku ciklusa, dakle prvi i peti razredi. 

Čamprag podsjeća kako je racionalizacija provedena u nekim drugim školama u gradu. »Takvih slučajeva je bilo u školi ‘Miloš Crnjanski’, gdje smo prvi i peti razred na mađarskom nastavnom jeziku priključili susjednoj školi ‘Jovan Mikić’. Da apsurd bude veći, u jednom od tih odjela bilo je pet učenika i to svi dječaci«, objašnjava Čamprag.

Na pitanje – zašto se u Subotici kreće s racionalizacijom, iako se ona u državi očekuje tek od sljedeće školske godine, naš sugovornik kaže: » Ovdje se kreće s racionalizacijom prije svega zbog interesa učenika. Želimo izbjeći ono što se, recimo, događalo u školi ‘Miloš Crnjanski’, gdje je prije tri godine postojao jedan odjel s jednim učenikom.«

 

Što će biti dogodine? 

 

Premda je »slučaj« u OŠ »Sveti Sava«, čini se, riješen, ostaje pitanje što će s malobrojnim hrvatskim odjelima biti iduće godine, kada se ozbiljnije krene s racionalizacijom školske mreže. Stav Hrvatskog nacionalnog vijeća glede toga pitanja iznosi Stanislava Stantić-Prćić, članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za obrazovanje: »Hrvatsko nacionalno vijeće ima stav da u onim školama u kojima nastava na hrvatskom jeziku postoji, treba raditi na tome da se broj učenika povećava. Nikako nam nije namjera da se odjeli ‘gase’.«

U OŠ »Sveti Sava« upisuju se djeca s područja u kojem živi veliki postotak hrvatskog življa, te se stoga smatra da treba raditi na upisu, a ne zatvarati odjele. Roditelji djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku u ovoj školi su ogorčeni što, kako kažu, za njihovu djecu nema mjesta. Oni su kao i svi drugi roditelji iskoristili svoje pravo i upisali dijete da nastavu pohađa na svom materinjem jeziku, te ukoliko su do sada mogli ići u tu školu onda ne vide razlog da se dalje ne može tako. 

Ravnateljica OŠ »Sveti Sava« u Subotici Tatjana Bunčić smatra kako je racionalizacija potrebna, ne samo u toj školi nego na razini cijele države. »Molbu za otvorenje ovog odjela predali smo još u travnju ove godine, no ne znam iz kojih razloga to nije riješeno. Organizirali smo i roditeljski sastanak, ali moram reći kako on nije urodio plodom. Tom sastanku su nazočili i ravnatelji škola ‘Ivan Milutinović’ i ‘Matko Vuković’, koji su ponudili mogućnost da se djeca iz naše škole prepišu u njihove škole u hrvatski odjel. Roditelji se jednostavno nisu složili s time da im djeca putuju još dalje. Školska godina je sada u tijeku, mi smo osigurali djeci boravak, kao i nastavni kadar i nastava ide dalje. Što će biti sljedeće godine, vidjet ćemo«, kaže Tatjana Bunčić.   

 

Konzultacije s manjinama

 

Pokrajinski tajnik za obrazovanje Zoltán Jeges kaže kako s najviših državnih instanci postoje uvjeravanja da će racionalizacija školstva na razini države biti rađena uz poštovanje specifičnosti obrazovanja na jezicima nacionalnih manjina. »Ministarstvo će odrediti vid racionalizacije u skladu s intencijama Međunarodnog monetarnog fonda. Nacionalne manjine će dobiti da neke elemente drukčije riješe. To je ono što će biti provedeno u skladu s odlukama Vlade, a grad što djeluje to je njegova stvar. To je prijedlog jedne političke stranke«, kaže Jeges osvrćući se na plan racionalizacije koji je počela provoditi subotička gradska uprava. 

Mađarsko nacionalno vijeće (MNV) je, kao što smo već ranije pisali, formiralo radnu skupinu koja je sačinila plan i prijedlog racionalizacije školske mreže, uzimajući u obzir specifičnosti nastave koja se izvodi na ovom manjinskom jeziku. Prema najavama Géze Kucsere, koji se nalazi na čelu spomenute radne skupine, taj prijedlog MNV-a je trebao jučer (četvrtak, 24. rujna) biti podrobnije razmatran s resornim dužnosnicima u subotičkoj gradskoj upravi. 

»Predali smo dokument u kojem ima nekoliko ideja što bi se moglo raditi u smislu racionalizacije a tiče se obrazovanja na mađarskom jeziku«, kaže Géza Kucsera. »Mi smo bili konstruktivni u tome da mađarski odjeli na neki način budu sažeti, i to u smislu kvalitete. Ali onda tražimo da to bude slučaj i s odjelima na srpskom nastavnom jeziku. Dokument sadrži više teoretske postavke, na temelju kojih trebamo doći do zajedničkih rješenja, a na kraju sve to treba potvrditi politika. Moramo se dogovoriti u kojem pravcu želimo ići. Također, odluke se trebaju donijeti na vrijeme, kako bi se škole onda mogle pripremiti. Stvarne promjene mogu se dogoditi tek od iduće školske godine«, objašnjava Kucsera.

Član Gradskog vijeća Subotice zadužen za područje obrazovanja Slobodan Čamprag kaže kako su u upravi upoznati s planom i prijedlogom racionalizacije Mađarskog nacionalnog vijeća. On dodaje i da se taj plan 90 posto poklapa s onim što su oni predvidjeli, a da bi se preostalih 10 posto »moglo usuglasiti«. S druge strane, kako kaže, s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća vođen je jedan razgovor u svezi s racionalizacijom, međutim od njih još nis u dobili njihov plan i prijedlog racionalizacije.

Podsjetimo, prema ranije predstavljenoj Analizi o neracionalnosti sustava osnovno školskog obrazovanja u Subotici, u kojoj se u Srbiji zasad jedino izvodi redovita nastava na hrvatskom jeziku, racionalizacija bi značila 122 odjela manje, zatvaranje dvije-tri škole i 149 nastavnika koji bi postali tehnološki višak. Kako će vodstvo hrvatske zajednice odgovoriti na ovaj ili najavljivani plan racionalizacije s državne razine, ostaje da se vidi.