Arhiv tekstova

Članovi zrenjaninskog Udruženja ratnih vojnih invalida Srbije svih ratova (RVI) počeli su u ponedjeljak štrajk glađu, zahtijevajući smjenu predsjednika Skupštine Grada Zrenjanina Aleksandra Martona. Oni mu zamjeraju što je nedavno primio izaslanstvo Udruge pravnika »Vukovar1991« iz Hrvatske i što je podržao njihovu inicijativu da se postave spomen-obilježja na mjestima nekadašnjih logora u Stajićevu i Begejcima, u kojima su nakon pada Vukovara zatvarani hrvatski vojnici i civili.

Predsjednica zrenjaninskog Udruženja ratnih invalida Jovanka Pavlović izjavila je Tanjugu da su ratni vojni invalidi uvrijeđeni i poniženi činjenicom da je Marton izrazio podršku hrvatskoj udruzi »Vukovar 1991« da postave spomen-obilježje »u sabirnim centrima na mjestima, gdje su bili ratni zarobljenici tadašnje JNA«, a da prije toga u Zrenjaninu nije podignuto spomen-obilježje »stradalim rodoljubima i vojnicima tijekom oružanih sukoba od 1990.-1999. godine«. Predsjednica zrenjaninske udruge je najavila da će mirni prosvjedi u prostorijama trajati do 26. rujna, kada će ratni invalidi izaći na gradske ulice i prosvjedovati protiv najavljenog dolaska bivših ratnih zarobljenika iz Hrvatske 3. listopada u Stajićevo i Begejce. 

Komentirajući taj zahtjev Aleksandar Marton je za Građanski list izrazio žaljenje što se »u 21. stoljeću pojedinci na ovakav način bore za svoje ciljeve, dovodeći u pitanje svoje zdravlje. Potječem iz pravoslavno-katoličke obitelji i mislim da je moj čin duboko kršćanski i da bi postavljanje ploča bilo u suglasju s religijom kojoj pripada veliki broj ovdašnjih stanovnika. Tko u to sumnja, sumnja u osnovne postulate po kojima živi suvremena Europa, i ja ću, a i Liga socijaldemokrata Vojvodine, ustrajati u svojim stavovima«, rekao je Marton. On je istaknuo kako nikakvog obećanja o pomoći i potpori u financiranju postavljanja tih spomen-ploča od njega nije bilo, već da je tijekom razgovora s izaslanstvom Udruge pravnika »Vukovar 1991« iz Hrvatske dobio samo informaciju o namjeri za postavljanjem spomen-ploče.

»Ja sam ih saslušao, i podržavam ih«, rekao je Marton i podsjetio na nedavni posjet Zrenjaninu veleposlanika Hrvatske Željka Kuprešaka, koji je tom prigodom rekao kako isto tako spomen-ploče moraju biti postavljene i u Hrvatskoj na mjestima, gdje su bile žrtve srpske nacionalnosti, prenosi Građanski list.

»Ovo je apel na državnike Srbije i Hrvatske i mislim da bi te geste bile u cilju definitivnog pomirenja Srba i Hrvata. Dobio sam informaciju da je moja gesta otežala borbu pred sudom i da ćemo izgubiti spor koji vodimo u vezi s ratnom odštetom, a doista ne bih to komentirao«, kazao je Marton.

Inače, prosvjedu zrenjaninske udruge pridružilo se i Udruženje ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca Srbije, čiji je predsjednik Radiša Milivojević zatražio od vojnog i političkog vrha u Srbiji da spriječe najavljeni dolazak bivših logoraša 3. listopada u Stajićevo i Begejce.

U pismu upućenom predsjedniku Borisu Tadiću i drugim visokim državnim dužnosnicima Milivojević traži da oni spriječe dolazak hrvatskih građana, jer to smatra uvredom »ne samo za veterane i srpske žrtve, već i za cijeli srpski narod«.

Milivojević navodi kako su Stajićevo i Begejci, kao i Niš, bili sabirni centri gdje su dovođene osobe različitih nacionalnosti, koje su uhićene zbog kaznenih djela u ratnoj zoni, i ističe da je u Hrvatskoj postojalo više od 200 logora, prije svega za civile, prenosi Tanjug.

Predsjednik Udruženja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca Srbije posebno se obratio načelniku Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovniku Miloju Miletiću, s prijedlogom da iz Arhive Vojske Srbije »izvadi dokumentaciju vezanu za navodne sabirne centre i tako presiječe laži o njima«.