Arhiv tekstova

19. rujna 1794.

 

Upravitelj pečuške školske oblasti upućuje Antuna Bodnara u slobodan kraljevski grad Maria Theresiopolis (Suboticu), sa zadaćom da ondje u Gramatikalnoj školi tj. Gimnaziji otvori I. razred humanističkog smjera (poezis). Sljedeće godine otvoren je i II. razred (rethorika). Nastavu u ovoj subotičkoj školi tada pohađa 120 učenika.

 

19. rujna 1925.

 

Bunjevačko-šokačka stranka i Pučka kasina priredile su proslavu tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, te u povodu toga upriličili otkrivanje spomen-ploče koju potpisuju sa: »bunjevački Hrvati«. Desetak dana prije toga ovu znakovitu obljetnicu obilježilo je Sokolsko društvo, kada su o njenu značaju govorili pukovnik Tomić, dr. Ivo Milić te veliki župan Dragoslav Đorđević.

 

20. rujna 1777.

 

U posebno podignutoj zvonari pokraj kapele sv. Roka, u središtu grada, prvi put su se oglasila zvona koja je izradio peštanski zvonolivački majstor Gol.

 

20. rujna 1927.

 

Temeljem koncesije za prijevoz putnika motornim vozilima, gradska je uprava izdala odobrenje za obrt vlasniku autobusnog poduzeća Károlyu Szabó Batancsu. Autobusi su prometovali od 7. do 20 i 30. sati – od Gradske kuće do Senćanskog groblja, te od Gradske kuće do kemijske tvornice Zorka, i obratno. Inače, u javnom prijevozu sudjeluje u tom razdoblju i 81 fijaker, dok u gradu ima oko 30 automobila.

 

21. rujna 1779.

 

U nazočnosti kraljevskog povjerenika izabran je prvi Magistrat (Gradsko vijeće) slobodnog kraljevskog grada Maria Theresiopolis, u sastavu: sudac, plemeniti Luka Vojnić, te vijećnici Petar Josić, Károly Leopold Kovávacs, Albert Kopunović, Stipan Kulunčić, Josip Mamužić, Martin Mamužić, Šime Perčić, Šime Romić, Tomo Rudić, Nikola Szagmeister i Ivan Sučić.

 

21. rujna 1957.

 

Objavljivanjem prve knjige u ediciji Mala biblioteka časopisa Rukovet, utemeljena je sustavna nakladnička djelatnost pri ovom književnom glasilu. Bila je to zbirka pjesama trojice mladih subotičkih pjesnika: Jakova Orčića, Ivana Pančića i Ante Zolnaića pod naslovom »3 x 20«. Knjigu je grafički uobličio slikar Imre Sáfrány.

 

22. rujna 1779.

 

Izabrani su činovnici mariatherezijanske (subotičke) gradske uprave. To su: komornik Mihovil Perčić, povjerenik Josip Baić, staratelj Siročadskog stola Jakov Sarić, te bilježnici Đuro Beširević i Josip Vojnić. Još prije ovoga izbora potvrđen je izbor Antuna Parčetića kao glavnog bilježnika. Vratar je Danijel Fodor a voditelj pošte István Andor. Također je izabrano 10 kaplara i 7 pandura, odnosno vojnika.

 

 22. rujna 1996.

 

Koncelebriranom misom, koju je predvodio sarajevski kardinal Vinko Puljić, održana je središnja proslava 100. obljetnice crkve Svetog Roka u Keru. Njena izgradnja je započela 1894., a okončana je 1898. godine.

 

23. rujna 1982.

 

Umro je arhitekt Baltazar Bolto Dulić, privatni projektant, inženjer u državnim željeznicama, predavač u građevinskoj školi, te Višoj građevinskoj školi, predsjednik Društva inženjera i tehničara Subotice (1945.-1954.). Projektirao je više desetina zgrada, industrijskih objekata, javnih zdanja, crkava i dr. Bavio se restauratorskim zahvatima u Subotici, te širom Vojvodine, Crne Gore i Makedonije.

 

23. rujna 2007.

 

U Ljutovu je položen temeljni kamen za crkvu Svetog Križa. Idejni projekt je djelo mr. arh. Ante Rudinskog, a glavni je projektant ing. László Király.

 

24. rujna 1984.

 

Preminuo je Blaško Vojnić Hajduk, pjesnik, publicist, bibliograf, leksikograf, dugogodišnji ravnatelj Gradske knjižnice u Subotici, koji je od jedne relativno skromne gradske knjižnice stvorio bogatu knjižnicu od preko 300 tisuća knjiga, rukopisa i dr. Uz dvije zbirke pjesama što ih je objavio, najčitanije mu je djelo: Moj grad u davnini – Subotica (1391.-1941.). Rođen je 3. veljače 1910.

 

24. rujna 2007.

 

Subotički svećenik, župnik sv. Roka u Keru, preč. Andrija Anišić, na svoj 50. rođendan obranio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu magistarsku radnju pod naslovom: Bračni i obiteljski moral u nekim djelima Ivana Antunovića. 

 

25. rujna 1999.

 

Nakladom Instituta za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice objavljeno je djelo Život i smrt u gradu književnika Milovana Mikovića. Sadrži 16 prikaza, kritičkih osvrta i eseja o hrvatskim književnim glasilima između dva svjetska rata, te djelima vojvođanskih hrvatskih pisaca od predstavnika starijih do najmlađih njegovatelja pisane riječi i njihovim djelima.

 

25. rujna 2007.

 

U Čitaonici Gradske knjižnice predstavljena su dva najnovija romana istaknutog vojvođanskog hrvatskog stvaraoca Tomislava Ketiga. Prvi, Velebitski orao, objavljen nakladom NIU Hrvatska riječ, i drugi – Duga senka svitanja, u izdanju novosadske kuće MiR Živana Berisavljevića.