Arhiv tekstova

Subotičani su ekološki osviješteni građani! To tvrde mnogi stručnjaci u lokalu, pokrajini i republici. Nekada je Subotica važila i za najzeleniji i najčistiji grad, a danas se samo kiti »starim perjem«. Svjedoci smo da je po ulicama razbacano smeće, jezero Palić je na »izdisaju«, uništavaju se šume, kojih imamo ionako malo. Međutim, i u takvoj slici o našem gradu pojedini Subotičani pokušavaju dati svoj doprinos očuvanju prirodnog okoliša, isto kao i poneke nevladine organizacije. 

U ekološkom obrazovanju građana, pokraj NVO sektora, bitnu ulogu imaju i mediji, koji bi ih trebali informirati i obrazovati kako da čuvaju prirodni okoliš.

»Zahvaljujući medijskoj promociji, odnosno dvadesetogodišnjim čestim pojavljivanjima u sredstvima javnog informiranja, Udruženje TERRA’S sa svojim eko-telefonom je jedna od adresa za obraćanje javnosti u svezi s rješavanjem ekoloških problema u Subotici. U prosjeku se javlja desetak građana mjesečno, a ono što ih interesira je - ambrozija u ljetnom periodu, divlji deponiji i kontejneri prepuni otpada, kao i mogućnosti reciklaže, nekontrolirano odvoženje pijeska, povremeno opterećenje zraka ‘nekom kemikalijom’, posebno u noćnim satima ili preko vikenda, komarci, zagađeno Palićko jezero i drugo. Sve u svemu, prva adresa za obraćanje građaninu može biti neka ekološka organizacija«, objašnjava Snježana Mitrović iz Udruženja TERRA’S.

Rezultat javnih kampanja spomenute udruge preko projekta »Otpad nije smeće«, koji se uklapa u republičku akciju »Očistimo Srbiju«, jest sve češće obraćanje onih građana kod kojih je »proradila« svijest o očuvanju životnog okoliša i koji žele odvajati sekundarne sirovine, ali, pri tome, nešto i zaraditi. 

»Upućujemo ih na otkupne postaje kojih na teritoriju Subotice ima desetak. Najčešće su specijalizirane za otkup metala, papira, pet ambalaže i sl. Taman kad je ova oblast dobijala na razvojnom intezitetu i kad su usvojeni zakonski, a očekuju se i podzakonski akti, te se privatni sektor sve više okretao ovoj djelatnosti – došlo je do ekonomske krize, pada cijene sekundarnih sirovina i slično. Međutim, nitko ne treba odustati - ni građani, a niti poduzetnici. Selektiranje i iskorištavanje, odnosno reciklaža je među ekološkim prioritetima države i sigurno gospodarska grana koja ima svoju budućnost«, ističe Snježana Mitrović.