Arhiv tekstova

Iako je, kako kaže, redovito pratio kulturno-umjetničke aktivnosti HKUD-a »Vladimir Nazor«, profesor i pedagoški savjetnik u mirovini mr. sc. Matija Đanić članom Društva postao je tek 2000. godine. U okviru rada u Društvu redovito je pisao za list »Miroljub«, a u posljednjih godinu i pol nalazi se na mjestu njegovog glavnog i odgovornog urednika. Pokraj uređivanja, nerijetko je i autor više članaka u ovom listu, a suradnik je i »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« od njegova prvoga sveska. 

 

HR: Osnovna svrha HKUD »Vladimir Nazor« od njegova osnutka jest njegovanje kulture i običaja bunjevačkih i šokačkih Hrvata u Somboru i okolici. Koliko, prema Vašem mišljenju, Društvo danas uspijeva u tome?

Ovih minulih 70 godina, od 1936. godine kada je pod imenom »Miroljub« Društvo osnovano,  bilo je mnogo društvenih i političkih promjena. Mijenjale su se i države u okviru kojih je Društvo djelovalo, te se ono u velikoj ili manjoj mjeri moralo prilagođavati sustavu koji je u određenom razdoblju vladao. Međutim, Društvo od svoga osnutka, a tako i danas, uspijeva okupiti bunjevačke i šokačke Hrvate koji žive u Somboru i okolici, i uspijeva njegovati kulturu i običaje ovog naroda. Isto tako, ono je imalo, baš kao i danas, širi značaj kao svojevrsno središte za okolna društva iz Bačkog Brega, Bačkog Monoštora, Lemeša, ali i ona iz Sonte i drugih mjesta u Podunavlju, koja gravitiraju prema njemu. 

HR: Koji su aktualni problemi u radu Društva? Imate li, primjerice, dovoljno mladih članova koji bi u budućnosti trebali nastaviti rad Društva?

Imamo više sekcija poput folklorne, dramsko-recitatorske i tamburaške koje okupljaju mlade članove. Oko folklorne i dramske sekcije nema većih problema glede članstva. Međutim, problem s brojem članova imamo oko tamburaške sekcije, jer njezini članovi, nakon što se obuče, odlaze svirati na drugom mjestu. Ipak, moram napomenuti da se oni, kada je to prigoda, našim aktivnostima rado odazivaju. 

HR: Povremeno smo svjedoci grafita s porukama mržnje na katoličkim crkvama u Somboru, kao i razbijanja prozora te oštećivanja ploče s natpisom Društva na zgradi prostorija HKUD »Vladimir Nazor«. U kolikoj mjeri takve »poruke« otežavaju rad Društva?

U ovakvoj multietničkoj sredini, kakav je Sombor, neophodno je uzajamno razumijevanje. Gledano u cijelosti, to razumijevanje je uvijek postojalo. Razumije se da ima i određenih odstupanja koje mi sa žalošću konstatiramo. Mi ipak vjerujemo da će toga biti sve manje i da će to jednoga dana biti prošlost. To nas nije uzrujalo do te mjere da bismo smanjivali aktivnost. Mi smo dosljedni svojim stavovima i radu, jer smo svjesni da nikoga ne vrijeđamo i da ničiji rad ne obezvređujemo. Također, želim istaknuti da Društvo ima punu potporu Općine i drugih tijela, i da su njihovi predstavnici redoviti gosti naših manifestacija. Isto tako, u okviru djelovanja nastojimo surađivati s drugim kulturno-umjetničkim društvima u Somboru, ali i šire, što je svakako uvjet opstanka.

HR: List Miroljub, čiji ste trenutačno urednik, izlazi već devetu godinu. Kako je on izgledao na početku, i koliko su se vremenom njegova koncepcija, izgled te kvaliteta, mijenjali?

Da pođem od prvom broja, trebalo je imati hrabrosti da se prvi broj pojavi, a danas evo imamo i četvrti ovogodišnji, ukupno 36. broj. List se mijenjao, u početku je imao nešto manje stranica, a objavljivan je ponekad i kao dvobroj. Posljednjih godina brojevi imaju 20 stranica, a osobito od vremena suradnje s NIU »Hrvatske riječ«, moram reći kako je dobio i na grafičkoj kvaliteti. Glede koncepcije, nama je bitno da »Miroljub« obuhvati sve naše aktivnosti, što je izuzetno značajno i za povijest Društva. »Miroljub« ima izuzetan značaj, jer je to ono što ostaje iza nas.

HR: Ima li list dovoljno suradnika? Nastojite li potaknuti mlađe članove Društva da pišu za list?

Svakako bi nam što više suradnika dobro došlo. Također, volio bih da bude što više tekstova i drugih članova, a što manje onih koje ja potpisujem. Što se tiče mlađih suradnika, imamo Dječju stranicu koju uređuje Dalma Čota. Mlađe članove Društva na pisanje za list potičem tražeći da primjerice napišu izvješća sa stručnih usavršavanja na kojima tijekom ljeta borave, i to onda objavljujemo.

HR: Kakve su reakcije članova Društva glede kvalitete lista? Ima li kak-vih zamjerki?

Moram reći da članstvo list redovito čita. Tih 900 primjerka, kolika je tiraža, odmah se »razgrabi«. Otprilike dvije trećine tiraže biva raspodijeljeno ovdje u Društvu, a ostalo se distribuira udrugama u drugim mjestima. Zamjerki na kvalitetu lista nema, a s obzirom da je mali broj kulturno-umjetničkih društva koja imaju svoja glasila, mislim da možemo biti ponosni. 

HR: Suradnik ste »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« u kome obrađujete natuknice vezane za oblast geografije, te priređujete biografije znamenitih Hrvata iz Sombora i okolice. Dugoročno gledano koliki je, prema Vašem mišljenju, značaj ovog projekta? 

Značaj ovog Leksikona je izuzetan, budući da nijedan drugi leksikon nema takvu odrednicu te ne može obuhvatiti većinu naših pojedinaca, udruga i slično. S druge strane on nastoji otrgnuti od zaborava našu prošlost na ovom podneblju. Ponekad su to činjenice koje su pridonijele očuvanju specifičnosti ovoga našeg naroda, ponekad biografije ljudi koje nikako ne bismo smjeli zaboraviti.

HR: Budući da ste u mirovini, pada li Vam teško sav ovaj posao?

Bio sam član uredništva i nisam bio mnogo oduševljen kada sam morao preuzeti dužnost glavnog i odgovornog urednika lista »Miroljub«, u vrijeme kada je bivši urednik Josip Z. Pekanović otišao na dužnost predsjednika HNV-a. Ipak, preuzeo sam odgovornost, te nastojim raditi ovaj posao dobro i nadam se da u tome uspijevam.  g