Arhiv tekstova

U Zagrebu je 1. prosinca, u punoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, predstavljen peti svezak »Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca« u izdanju Hrvatskog akademskog društva iz Subotice. Uz HMI i njezin odjel za autohtone manjine u susjednim zemljama organizator predstavljanja Leksikona je i zagrebačka Udruga za potporu bačkim Hrvatima. 

U ime domaćina sve nazočne je pozdravila ravnateljica Katarina Fuček, a posebno goste iz Subotice – Duju Runje, predsjednika Hrvatskog akademskog društva i Antoniju Čotu, članicu Izvršnog odbora HNV-a zaduženu za kulturu, naglasivši kako su Bunjevci i Šokci integralni dio hrvatske kulture te da su u Hrvatskoj matici iseljenika uvijek imali, a imat će i nadalje, punu potporu u očuvanju i snažnijem izričaju svog nacionalnog identiteta. 

KAPITALNI ZNAČAJ: Pred-sjednik Udruge za potporu bačkim Hrvatima, publicist i pravnik Naco Zelić, govorio je o kapitalnom značenju Leksikona naglasivši kako su u prvih pet svezaka, na 341 stranici objavljena 473 članka, među kojima je 220 biografija, glavninom znamenitih bunjevačkih i šokačkih Hrvata, ali i Mađara i Srba, koji su političkim, kulturnim ili književnim djelovanjem utjecali na Hrvate, bilo da su pisali o njima ili odlučivali o njihovim sudbinama. »Što se pojmovlja tiče, obrađeno ih je u prvih pet svezaka 111, među kojima su sve manje rabljene riječi, obiteljski i crkveni običaji koji se sve rjeđe žive, alati kojima se više ne radi i dječje igre koje se više ne igraju (poput »cembule«)«, rekao je Naco Zelić i dodao da je svakako  najzanimljiviji pojam Bunjevci, obrađen pod četverodijelnom  natuknicom na 23 stranice. Profesorica Jasna Ivančić, viši leksikograf u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« u Zagrebu prisjetila se velikog uzbuđenja kada je, prije nepune dvije godine, predstavljen tada drugi svezak Leksikona. »Evo, danas predstavljamo i peti svezak regionalnog Leksikona – starosjedilačkog hrvatskog, danas manjinskog naroda u novostvorenoj državi Srbiji, točnije, u sjevernoj staroj pokrajini Vojvodini, svezak u kojem su članci s početnim slovom C, Č I Ć«, rekla je prof. Ivančić i dodala kako je veseli činjenica da uskoro izlazi i šesti svezak.

UREDNICI O PROJEKTU: Izvršni urednik Leksikona Tomislav Žigmanov naglasio je kako je to prvi leksikografski projekt kada su Hrvati u pitanju, i to ne samo u Vojvodini nego i u drugim dijelovima Europe i svijeta, u državama u kojima Hrvati imaju bolje institucionalne okvire i snažniju znanstvenu i kulturnu elitu, kao i snažniju potporu država u kojima žive, dok je glavni urednik Leksikona dr. Slaven Bačić podsjetio kako je ispunjen osnovni cilj izdanja, velika količina podataka relevant-nih za Hrvate u Vojvodini te da postignut rezultat nije samo rezultat kompilacijskog, nego i istraživačkog rada jer su brojne spoznaje nadopunjavane i selektirane.

Predstavljanje Leksikona zaključio je, u ime izdavača, predsjednik Hrvatskog akademskog društva iz Subotice Dujo Runje, rekavši kako je Leksikon izrastao ni iz čega, uz puno dobre volje i dosta skepse i da se pokazao kao stjecište okup-ljanja svih kreativnih snaga, a sve one koji žele, mogu i hoće, pozvao na suradnju. »Da nismo prije dvije godine krenuli u ovaj projekt, da smo čekali ove uvjete koje sada imamo, nikada ne bismo niti počeli raditi na Leksikonu, jer nova vremena ne nastaju, nova vremena se stvaraju. Mi smo se upustili u nešto što je bilo neizvjesno, a sada je sasvim izvjesno, budući da nam potpora stiže sa svih strana te sam uvjeren da ćemo ovo kapitalno djelo privesti kraju i da će ‘Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca’ biti sastavnica svekolike hrvatske kulture«, rekao je Runje.

 

Zlatko Žužić