Arhiv tekstova

Rat u SFRJ počeo je u Sloveniji. Slovenske su vlasti uspostavile carinski režim na svim granicama Republike Slovenije nakon čega su federalne vlasti naredile jugoslavenskoj armiji da uspostavi prijašnji poredak. Teritorijalna obrana Slovenije blokirala je vojarne JNA i u desetodnevnom je ratu slomila njezinu moć. Savezna se vojska povukla iz Slovenije.

Stanje je bilo sve napetije i od ljeta 1991. godine prelazi u otvoreni hrvatsko-srpski sukob koji prerasta u rat. Taj rat naziva se Domovinskim ratom. Srpski su vođe zagovarale odcjepljenje od Hrvatske područja većinom naseljenih srpskim stanovništvom i njihovo pripojenje Jugoslaviji. Na srpsku je stranu u Domovinskom ratu stala Jugoslavenska narodna armija (JNA), koja je tada još bila raspoređena diljem Hrvatske i time pomogla njihovo naoružavanje. 

PLITVICE: Srpski su vođe otvoreno zagovarali odcjepljenje od Hrvatske područja većinom naseljenih srpskim stanovništvom, a Srbija Slobodana Miloševića i Jugoslavenska narodna armija u tome su ih podržavale. Jugoslavenska je armija još 1990. godine povukla oružje hrvatske Teritorijalne obrane u svoje vojarne da bi tijekom 1991. godine to oružje podijelila Srbima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Na Uskrs 1991. godine Plitvička su jezera okupirale paravojne srpske postrojbe. U borbi hrvatskih snaga sa srpskim paravojnim postrojbama poginuo je Josip Jović, prva žrtva agresije u Hrvatskoj. 

Srpska se pobuna proširila Slavonijom i Baranjom. Nakon pokušaja razbijanja militant-noga skupa u Borovom selu pokraj Vukovara, desetak je hrvatskih policajaca upalo u zamku i ubijeno je. 

Kako bi se Hrvatska bolje pripremila za obranu, u Zagrebu je u svibnju 1991. godine osnovan Zbor narodne garde, iz kojeg se razvila Hrvatska vojska. Općine su osnovale Narodnu zaštitu, koja je prikupljala oružje i sanitetski materijal, a odredi Civilne zaštite pripremali su skloništa.

DOBROVOLJCI: Protiv Hrvatske su ratovali i mnogi dobrovoljci iz Srbije. Područja najžešćih hrvatsko-srpskih sukoba bila su u istočnoj Slavoniji, gdje je najveće žrtve podnio Vukovar, i u sjevernoj Dalmaciji (zadarsko zaleđe i Knin). Teška srpsko-crnogorska bombardiranja pretrpio je Dubrovnik. Borbe su vođene i u zapadnoj Slavoniji, na Banovini, Kordunu i u Lici. Hrvatsko stanovništvo tih područja bilo je protjerano iz svojih domova. Srpske snage nisu prezale ni od ratnih zločina. Masovne grobnice civila i branitelja pronađene su na Ovčari, u Škabrnji i drugim mjestima.

Dana 2. siječnja 1992. godine potpisan je mirovni sporazum u Sarajevu. Pod srpskim je nadzorom ostao značajan dio teritorija Hrvatske. 

Postrojbe hrvatskih branitelja, koje su branile cjelovitost Republike Hrvatske, sastojale su se od pripadnika jedinica Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora narodne garde, utemeljenog u travnju 1991. godine. Na hrvatskoj su se strani borili i mnogobrojni dragovoljci iz zemlje i inozemstva.

Dana 8. listopada 1991. godine jugoslavenski su zrakoplovi bombardirali Banske dvorena  zagrebačkom Gornjem gradu. Bio je to pokušaj ubojstva hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.                                                                    g