Arhiv tekstova

Govor o demokraciji, ili pak samo putu ka istoj, točnije tranziciji u kojoj se i sami nalazimo, gotovo je nemoguć bez pravilne artikulacije ovoga pojma, osobito u medijima. Neprijeporno je naime da zemlje u tranziciji teže ka konačnom stupnju demokracije tj. konsolidaciji demokracije kao posljednjem njezinom stupnju. 

Iako je jasno da su se mediji kroz povijest koristili u različite, ponekad destruktivne ciljeve, u kontekstu percipiranja današnje stvarnosti, jasno je da društvo ne može pravilno funkcionirati bez pravilnoga funkcioniranja medija. Nemoguće je naime posebno izdvojiti medije i stupanj demokracije jedne  države, budući da jedna drugu ne potiru i ne isključuju. S tim u svezi postavlja se i pitanje kako u današnjemu vremenu uskladiti  ove dvije sfere, ali na takav način da one ne povrjeđuju dostojanstvo i ne ugrožavaju sigurnost svakoga njenoga člana pojedinačno? 

MEDIJI U TRANZICIJI: »Da bi mediji mogli ostvariti svoju ulogu u demokratskoj konsolidaciji, potrebna je aktivnost države u stvaranju demokratskog okvira na institucionalnoj razini«, ističe  Zrinjka Peruško Čulek u knjizi »Demokracija i mediji«. 

Budući da smo ipak svjedoci da su tijekom povijesti i mediji, ali i pokušaji mnogih političara da za kratko vrijeme stvore demokratsku državu, kršili upravo osnovna ljudska prava i sigurnost države za koju su bili zaduženi, još jedno pitanje koje se da postaviti jest to kako onda takav kompleksni sustav najbolje urediti s obzirom na to da je uloga medija u društvu od velikog, ako ne i odlučujućega značaja. Peruško-Čulek ističe kako je medijska politika svake nove demokracije mjerena zapadnoeuropskim standardima u sustavu masovnog komuniciranja. Mediji tako u kontekstu tranzicije nisu samo sredstvo pomoću kojega se informiramo, zabavljamo ili učimo, nego se njihova uloga i položaj blisko povezuju s uspješnim prelaskom na demokratski politički sustav. Stoga se suvremeni raz-voj medija u zemljama srednje i istočne Europe može promatrati u procesu njihova odvajanja od sfere države i ulaska u sferu društva. Ovakvom tranzicijom mediji postaju glavni akteri uspostavljanja nove javne sfere, te izrazito utječu na uspješnost ukupne društvene tranzicije. 

No, fokusiramo li se ovdje samo na pitanje funkcioniranja današnjih medija, jasno je da u pojedinim sredinama vlada pravi medijski kaos, te u tom smislu ne možemo svu krivnju svaliti samo na nepravilno uređenje države. Donekle bismo to mogli rastumačiti »rasprodajom« brojnih medija stranim medijskim kućama,  kao dijelom »rasprodajnoga modela privatizacije«, čime pojedini mediji postaju marionete te gube dio vlastitoga identiteta. Drukčije rečeno, novinarima je često uskraćeno traganje za istinom, a poduzetnički i društveni interes nakladnika često utječe na rad novinara, te oni prestaju biti neovisni. Dobar primjer za to mogao bi biti njemački medijski koncern WAZ Medien Gruppe, koji u Hrvatskoj ima 50 posto udjela vlasništva u Europapress holdingu, a svoj je »imperij« osim na Austriju, Madžarsku i Rumunjsku gdje izdaje mnoge novine i časopise, počeo širiti i na teritorij Srbije. 

ZAŠTITA NOVINARA I KORI-SNIKA: Stoga, govoriti o ovoj temi nemoguće je, a ne spomenuti i zaštitu samih novinara (ali i medijskih korisnika) kao dijela medijskoga prostora. Iako je za funkcioniranje medija i njegovih djelatnika primaran zakon o informiranju, jasno je da je važna i institucionalna organiziranost novinara, novinarskih udruga i sindikata, ali i nakladnika i njihovih udruga te nevladinih organizacija zainteresiranih za djelovanje medija i medijskih stručnjaka. U tom smislu, vrijedna je npr. inicijativa istih u Hrvatskoj, koji su na konferenciji u Opatiji održanoj od 27. do 29. listopada o.g., potpisali Deklaraciju o osnivanju Hrvatskoga vijeća za medije, autonomne samoregulativne institucije, želeći na taj način pridonijeti unapređenju profesionalno-etičke kvalitete medijske produkcije i autonomnoj dogradnji temeljnih institucija sektora javnog informiranja. Kao najvažnija zadaća Vijeća istaknuto je »usvajanje etičkog kodeksa i tumačenje profesionalno-etičkih standarda, rješavanje pritužbi posredovanjem između oštećenoga i odgovarajuće redakcije ili - ako mirenje nije moguće – prosudbom profesionalno-etičke odgovornosti redakcije i, prema potrebi, izricanjem sankcije, koje mogu biti isključivo moralne prirode«. U deklaraciji je istaknuto i kako je »fundamentalno važno osigurati neovisnost Vijeća spram državne vlasti i zaštiti ga od komercijalnih i bilo kojih drugih partikularnih interesa, a država će najbolje pridonijeti tome cilju pružanjem snažnih jamstava za slobodu informiranja i to ne samo u zakonodavstvu, već i u primjeni zakona te djelovanju parlamenta, izvršne vlasti i pravosuđa i djelotvornim pomaganjem aktivne partnerske uloge javnosti u sustavu masovnog komuniciranja«, naznačeno je u Deklaraciji.

MOGUĆNOSTI POVEZIVA-NJA: Da zaključim, sve izrečeno moglo bi biti dobar poticaj i medijima na hrvatskom jeziku koji djeluju na području Srbije odnosno Vojvodine, u smislu tješnjega povezivanja i koordinirane suradnje, radi lakšega postizanja zajedničkih ciljeva. Prvi korak ka tomu mogla bi biti i inicijativa iznesena na sastanku člana Izvršnog odbora Hrvatskoga nacionalnoga vijeća zaduženog za informiranje Mate Groznice s urednicima hrvatskih medija u Vojvodini, koji je održan 25. studenoga u Subotici. Sastanak kojemu su nazočili urednici svih tiskanih i elektroničkih medija koji pišu ili emitiraju programe na hrvatskom jeziku – od Novog Sada, preko Bača, Vrbasa i Sombora do Subotice, bio je prilika za raspravu o  mogućnostima povezivanja hrvatskog medijskog prostora u Srbiji, radi bolje međusobne informiranosti, a u cilju bolje informiranosti pripadnika naše manjinske zajednice o događanjima unutar zajednice na cijelom prostoru Vojvodine gdje žive Hrvati. »Glas« medija na hrvatskom jeziku u Vojvodini trebao bi biti jači ne samo na prostoru Hrvatske u kojoj često za probleme hrvatske zajednice nema dovoljno sluha, već i na prostoru same Vojvodine i Srbije, koja bi ih u sustavu prava nacionalnih manjina, trebala pravilno participirati.                  

                                                    g