Arhiv tekstova

Poslije skoro petnaest godina Demokratski savez Hrvata ima šanse da ponovno ima svoga zastup-nika u Narodnoj skupštini Republike Srbije. DSHV se zalagao za izravan ulazak predstavnika hrvatske nacionalne manjine u parlament, temeljem međudržavnog Sporazuma o zaštiti manjina koji su potpisale Republika Hrvatska i Republika Srbija. Međutim to se nije dogodilo a niti nedavno smanjen uvjet za broj prikupljenih potpisa ovjerenih na sudu s deset na tri tisuće za stranke nacionalnih manjina i smanjenje cenzusa s pet posto na tzv. prirodni prag ne garantira ulazak predstavnika ove nacionalno-manjinske stranke u parlament. Prošloga tjedna saopćeno je kako će se predstavnik DSHV-a naći na listi Demokratske stranke a stranka je odlučila da će to biti predsjednik stranke Petar Kuntić, koji trenuačno obnaša i dužnost zamjenika predsjednika Općine Subotica. 

 

HR: Vaša su zalaganja posljednjih mjeseci bila usmjerena k tomu da se temeljem međudržavnog Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Srbije osigura izravni zastupnik hrvatske nacionalne manjine u parlamentu Srbije. Tražili ste i smanjenje broja potpisa i to je urađeno, no ipak ne izlazite samostalno na izbore. Zbog čega?

Prilikom posljednjeg razgovora s premijerom Srbije Vojislavom Koštunicom spomenuto je pitanje tzv. izravnog predstavnika hrvatske manjinske zajednice u srbijanskom parlamentu ali niti na tom sastanku premijer nije obećao da će se to provesti jer je, prema njegovim riječima, odnos snaga takav da ne omogućuje prolaz takvom rješenju. No, on je obećao da će se ići na umanjenje potrebnog broja potpisa i to je urađeno. Međutim, za većinu manje brojnih manjina to ne znači mnogo jer je za male stranke potrebno jako puno vremena, skoro mjesec dana, da se potreban broj potpisa sakupi. To bi čitavu kampanju odložilo a ne treba smetnuti s uma da smo mi, Hrvati u specifičnom položaju zbog proteklih ratova i da još uvijek postoji ustručavanje i strah naših ljudi da daju svoj potpis za hrvatsku manjinsku stranku ovjeren u sudu, osobito u mjestima van Subotice.

HR: Na listi Demo-kratske stranke za predstojeće parlamentarne izbore u Republici Srbiji nalazite se skupa s Mirkom Bajićem, kojega je predložilo Bunjevačko nacionalno vijeće. Do sada glede tzv. »bunjevačkog pitanja« a i u subotičkoj skupštini bili na suprotnim stranama. 

Uoči samih pregovora s Demokratskom strankom, DSHV je imao jasno definirane ciljeve, a iz dogovora u Novom Sadu sa sadašnjim predsjednikom Izvršnog vijeća AP Vojvodine Bojanom Pajtićem i članom Predsjedništva DS-a Oliverom Dulićem proistekle su i naše jasno definirane obveze. U tom trenutku uopće nije bilo riječi o tome da će bunjevačka opcija imati svoga predstavnika na listi DS-a, a nama je prvenstveno bilo interesu da se interesi naše stranke i naše manjinske zajednice zadovolje. Prema tome sve ono što se događalo oko Bunjevaca događalo se poslije našeg dogovora. Je li to potrebno ili ne, kako bi se pobijedilo na ovim izborima, pitanje je, ali ne bih se želio miješati u unutarnja pitanja stranke koja trenutačno može računati na trideset posto biračkoga tijela na razini države Srbije.

HR: Postoji li opasnost da se time DSHV »utopi« u DS?

Naše je polazište, shodno odlukama Vijeća DSHV-a, da se u ovoj koaliciji jasno definiraju ciljevi i da naše obveze poštujemo do kraja, to jest da se na području gdje žive Hrvati animira naše pučanstvo za izlazak na izbore i da pruži podršku Demokratskoj stranci na čijoj se listi »Demokratska stranka – Boris Tadić« nalazi i kandidat DSHV-a, kao i drugih nacionalnih manjina. Smatramo da je DS europski orijentirana stranka koja bi mogla ovu državu usmjeriti jasnije ka europskim integracijama. 

S druge strane jedna od obveza iz koalicijskog dogovora je da DSHV pokraj jednog zastupnika u parlamentu dobiva i stalne izvore prihoda temeljem tog jednog mjesta u parlamentu. Sredstva koja će DS prebacivati na račun DSHV-a na godišnjoj razini nisu mala i s njima ćemo uspjeti stabilizirati određene funkcije u samoj stranci. Odavno se govori o potrebi profesionalizacije odnosa s javnošću, profesionalnom tajniku u stranci, radu u dvije smjene, što se ništa ne može ostvariti bez novca. Kada to uspijemo ostvariti bit ćemo svakako više prisutni i prepoznatljivi u javnosti. 

HR: U kojoj mjeri ćete uspijevati zastupati interese DSHV-a budući ste na listi druge stranke? 

U svim strankama postoji partijska stega, ili disciplina i svaki je zastupnik mora poštovati. Obično su manjinska pitanja na repu planova i interesa velikih stranaka i zato one teško mogu adekvatno zastupati interese manjinskih naroda. Mi jesmo na listi DS-a i morat ćemo, u većini slučajeva, poštovati dogovor zastupničke skupine, ali kao predstavnik DSHV-a i u zastupničkoj skupini kao i u Vladi, svugdje ću moći prezentirati prob-leme Hrvata i zalagati se za njihovo rješavanje. Svakako je najveća autonomija kada dobijemo izravnog zastupnika koji će bez ikakvih ograničenja moći zastupati interese svoje manjinske zajednice. 

Ipak, smatramo da u okviru ove koalicije kao stranka ne gubimo ništa što se tiče naše autonomnosti jer su zaključci Vijeća DSHV-a prihvaćeni od strane DS-a a i u samoj kampanji će DSHV biti prepoznatljiv jer u mjestima gdje žive Hrvati imamo vlastitu  promidžbu, uz goste iz DS-a. 

HR: Na prvim repub-ličkim izborima DSHV je išao u koaliciji sa strankom vojvođanskih Mađara, tadašnjom Demokratskom zajednicom vojvođanskih Mađara. Sa SVM-om ste u dugogodišnjoj vladajućoj koaliciji u Subotici. Znači li izlazak na izbore na listi DS-a, prethodno na pokrajinskoj razini a sada i na repub-ličkoj, razlaz s dugogodišnjim koalicijskim partnerom?

U razgovoru s predstavnicima DS-a u Novom Sadu apsolutno nije bilo govora ili uvjetovanja da odnosi na razini republičkih izbora moraju biti preslikani i na odnose na razini općine. Za sada dakle o tome nije bilo riječi i stav je našega Vijeća, a mi ne mijenjamo stavove tako često, da ćemo na lokalu izlaziti samostalno a na pokrajinskim izborima ćemo vidjeti naše interese. Sve ovisi o tome kakvi će biti izborni zakoni, odnosno hoće li biti izravnog zastupanja manjina. Ako takav zakon bude donesen to će izmijeniti čitavu situaciju.

HR: Za što ćete se zalagati ukoliko uđete u parlament?

Naše stavove i planove mi ne mijenjamo tako često i naš program ostaje isti a to je da ćemo se i dalje zalagati za direktne predstavnike nacionalnih manjina u parlamentu i mi ćemo i dalje inzistirati da se poštuje međudržavni sporazum o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske. Zalagat ću se i da se počnu rješavati očevidne disproporcije u zapošljavanju Hrvata u institucije države Srbije. Hrvati su veoma lojalno pučanstvo u Srbiji glede ispunjavanja građanskih obveza te smatramo da i odgovor države mora biti adekvatan i da nas prihvati takve kakvi jesmo.

HR: Što znači za Hrvate u Srbiji jedan zastupnik u parlamentu?

To znači da će Hrvati imati nekoga svog u parlamentu i kad budu imali neki problem imat će se kome obratiti. Stav je naše stranke da će onaj, tko sad ne bude ušao u parlament, ostati na repu svih događanja i informacija, a i mogućnosti za redovitu komunikaciju sa službenim Beogradom.

HR: Na koje oblasti se to odnosi?

Odnosi se na garantirana mjesta u parlamentu, razmjerno upošljavanje Hrvata u sve institucije kao što su policija, vojska, sudstvo i druge, te na ostvarenje kulturne autonomije. Želimo mnogo bržu izgradnju obrazovnih, kulturnih i informativnih institucija. Na nama, političarima, je da određene programe »proguramo« jer ako čekamo sljedećih dvadeset godina kako bismo došli na razinu Slovaka, Mađara i drugih manjina glede obrazovanja, kulture, informiranja itd. onda je pitanje koliko će na ovim prostorima ostati Hrvata budući da nas je na svakom popisu sve manje i manje. Sve institucije koje se financiraju iz proračuna države moraju stati na noge što prije, u prvom redu gimnazija na hrvatskom jeziku, drama na hrvatskom jeziku u subotičkom Narodnom kazalištu, redakcija na RTV Novi Sad, itd.

Tu su i pitanja vezana uz gospodarstvo te ću se, osim na pitanjima vezanim za manjinsku problematiku, pokušati aktivirati i u onim odborima koji su vezani uz poljoprivredu jer mi je to struka, a treba ići k tomu da se nastave i nadograde pozitivni rezultati što ih je prethodna Vlada ostavila na polju poljoprivrede. Ne smije se zaboraviti niti mali proizvođač na malom posjedu jer ako se nastavi ovakav trend da samo veliki opstaju a mali i srednji propadaju, imajući u vidu veliku nezaposlenost, to će izazvati veliku krizu. Demokratska stranka je po tom pitanju jasna – da se mora omogućiti maksimalna fleksibilnost ulaganja stranog kapitala kako bi se povećala uposlenost a glede poljoprivrede tu se mora malo proširiti lepeza poticaja od strane države i na mala i srednja obiteljska gazdinstva. Oni u ovim uvjetima vrlo teško žive i s vrlo malo novca nisu sposobni upustiti se u utrku s puno jačim proizvođačima u okruženju iza kojih stoji država sa snažnim poticajnim mjerama. 

HR: Osim mjesta u parlamentu DS je obećao i jedno mjesto zamjenika, pomoćnika ili savjetnika u Vladi Republike Srbije?

Ako sve prođe kako je planirano i osvojimo dovoljan broj glasova, a ne sumnjam da ćemo u svim onim izbornim jedinicama koje će biti parametri praćenja u koaliciji s DS-om pobijediti, imat ćemo jednog pomoćnika ili zamjenika ministra ili savjetnika, sve ovisi o tome kakav ćemo kadar ponuditi

HR: Što predstoji hrv-atskoj zajednici u sljedećih nekoliko godina? 

Sigurni smo da će DS biti stranka koja će formirati novu vladu a ona je stranka koja ima jasnu europsku orijentaciju. Europska orijentacija pak ne znači samo konstantno ispunjavanje nekih obveza prema Europskoj uniji nego i ulazak određene količine novca u državu preko raznih fondova i donacija. I sama hrvatska zajednica se mora uključiti i preko Hrvatskog nacionalnog vijeća i političke stranke, DSHV-a, u procese koji su pred nama. Hrvatska zajednica se mora organizirati kako bi konkurirala za sredstva koja će biti dostupna i zato planiramo na razini zajednice angažirati jednu ili više osoba koje će pratiti sve natječaje na razini Europe, matične države Hrvatske i domicilne države Srbije. To će biti osoba ili institucija kod koje će se svako moći raspitati i dobiti pomoć u apliciranju na ta sredstva, bilo da se radi o ostvarivanju kulturne autonomije, o interesima ostvarivanja našeg poljoprivrednog proizvođača, ili otvaranja novih radnih mjesta. Kao zastupnik u parlamentu bit ću na izvoru informacija i moći ću pomoći i u ovom procesu.                                       

                                                g