Arhiv tekstova

Hrtkovčani su obilježili 23. studenoga u Zagrebu, u službenim prostorijama Udruge protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata  blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Klementa. Ovo tradicionalno okupljanje Hrtkovčana u povodu svoga crkvenoga goda otvorio je Franjo Nilić, predsjednik Zavičajnog kluba Hrtkovčana »Gomolava« pozdravivši sve prisutne, predsjednika Udruge protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Matu Jurića, predstavnike zavičajnih klubova iz Golubinaca, Slankamena, Beške, Srijemske Mitrovice, Rume, Petrovaradina i brojne prijatelje iz svih krajeva Hrvatske.

BOGATA PROŠLOST HRT-KOVACA: U prvom dijelu večeri koja je bila posvećena crkvi sv. Klementa i bogatoj prošlosti Hrtkovaca  govorio je njezin dobar poznavatelj Miroslav Ilić. 

»Hrtkovci, mjesto u Srijemu s pet tisuća stanovnika smješteno na lijevoj obali Save, uz staro rimsko naselje Gomolava, prvi se put spominje još daleke 1477. godine, pod imenom Hudrovcz, a 1749. godine, uredbom Marije Terezije, prilikom formiranja Vojne krajine kao bedema pred najezdom Turaka, postaje stalno naselje. Prilikom osnivanja župe Nikinci, 1770. godine, Hrtkovci su bili njena filijala sve do 1786. godine kada su i Hrtkovci postali samostalna župa. Hrtkovci su već u to vrijeme imali 97 kuća, narodnu školu i crkvu. Prva škola otvorena je još 1773. godine, a prva crkva, mala, drvena, sagrađena je 1786. godine. Izgradnja nove, današnje crkve nazvane po sv. Klementu, papi mučeniku, trajala je četiri godine. Počela je 1824., a završila 1828. godine, što znači da će Hrtkovčani  za dvije godine obilježiti njenu 180-tu godišnjicu», rekao je Miroslav Ilić iznoseći zanimljiv podatak kako su Hrtkovci sa svojim prvim stanovnicima, njegovim osnivačima, Klementincima, tri godine bili pod izravnom upravom Vatikana, da bi kasnije prvo bili pripojeni Senjskoj, a zatim Đakovačko-srijemskoj biskupiji. 

»Krajem 1991. godine, raspadom Jugoslavije, započelo je nasilno istjerivanje Hrvata i ostalog nesrpskog stanovništva, tako da je te 1991. i 1992. godine iz Hrtkovaca otjerano oko 450 obitelji, odnosno oko 1900 osoba. Kasnije se iseljavanje nastavilo i u drugim mjestima širom Srijema, a po Hrtkovcima, koji su bili prvi, cijeli taj proces nazvan je - sindrom Hrtkovaca«, završio je svoju šetnju prošlošću Hrtkovaca Miroslav Ilić, uz napomenu kako je neizmjerno sretan što je imao privilegij osobno prisustvovati silnom izljevu emocija pri oproštaju divnog čovjeka i svećenika Željka Tovila, koji je nakon vrlo kratkog vremena, na jednom malom otoku katolicizma, u ravnici Srijema, u hrtkovačkoj crkvi svetog Klementa uspio učvrstiti temelje za dalje naukovanje i poštovanje katoličke vjere.

ZAVIČAJNI KLUB »GOMO-LAVA«: U nastavku ove hrtkovačke večeri o Zavičajnom klubu Hrtkovčana govorio je njegov dopredsjednik Ante Plivelić naglasivši kako je »Gomolava« izrasla iz specifičnog hrtkovačkog duha i tradicionalnog hrtkovačkog zajedništva. 

»Klub je dobio ime po arheološkom nalazištu Gomolava, koja postoji od 3800-te godine prije Krista, što znači da je već tada na mjestu današnjih Hrtkovaca postojao život. Mi Hrtkovčani osjećamo tu snagu svog mjesta rođenja, snagu kojom je čovjek, tisuće godina prije nas, baš tu organizirao život. Ta iskonska snaga protkana duhom zajedništva obilježila nas je kao ljude«, rekao je Ante Plivelić i dodao da Zavičajni klub Hrtkovčana ima svoj duboki smisao, jer čuva duhovnu vezu s Hrtkovcima, u kojima je poštovano dostojanstvo svakog čovjeka i gdje je ljudska dimenzija bila temelj zajedničke budućnosti. Za kraj ovog hrtkovačkog susreta posvećenog svetom Klementu predsjednik Zavičajnog kluba »Gomolava«  Franjo Nilić govorio je svoju pjesmu »Nostalgija sjećanja« koja je kod prisutnih izmamila uzdahe i po koju suzu.

 

Zlatko Žužić