Arhiv tekstova

Zbivanja u socijalističkoj Jugoslaviji, međutim, nisu išla u prilog razvoju situacije u Hrvatskoj. Na sjednicama Predsjedništva Jugoslavije, pokušavalo se odlučiti kakav će oblik socijalistička Jugoslavija imati u budućnosti. 

Ti su pregovori bili mukotrpni i dugi. Slovenija i Hrvatska su predlagale Jugoslavija postane konfederacija. Prema tom bi prijedlogu svaka republika bila suverena na svom području. Srbija i Crna Gora su predlagale da se postojeća jugoslavenska federacija više centralizira u unutarnjoj upravi. Ni jedna od dviju strana nije bila spremna na ustupke. 

REFERENDUM: Političko je vodstvo u Hrvatskoj 19. svibnja 1991. godine organiziralo referendum na kojem su se građani Hrvatske izjašnjavali žele li da Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi, ili da kao suverena i samostalna država stupa u savez s ostalim suverenim državama. Čak 93 posto građana, koji su izašli na referendum, odlučilo se za rješenje prema kojem Hrvatska kao samostalna država može stupiti u savez s ostalim suverenim državama. 

Na temelju referenduma, Sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske.

OTPOR USPOSTAVI REPUBLIKE HR-VATSKE: Na svibanjski referendum u Hrvatskoj nisu izašli svi građani Republike Hrvatske. Stanovništvo s područja Knina, koje je većinom bilo srpsko, nije se odazvalo. Još u veljači 1991. godine Skupština Općine Knin proglasila je svoje odvajanje od Republike Hrvatske i osnivanje Srpske autonomne oblasti Krajina. 

Radikalni srpski političari, u to vrijeme okupljeni u vrhu Srpske demokratske stranke, među kojima su se posebno isticali Jovan Rašković, Milan Martić i Milan Babić, iskoristili su donošenje novoga hrvatskog Ustava da bi širili nesigurnost u područjima Hrvatske pretežno naseljenima srpskim stanovništvom. Tvrdili su da će Republika Hrvatska uskoro postati država slična Nezavisnoj Državi Hrvatskoj iz Drugoga svjetskog rata. Plašeći srpsko stanovništvo da će, kao i u NDH, u Republici Hrvatskoj zaredati progoni Srba, poigravali su se s još uvijek živim sjećanjima ljudi na rasne progone iz vremena NDH. 

PROPAGANDA URODILA PLODOM: Istodobno, beogradski tisak i televizija također su podsjećali na vrijeme Pavelićevih progona i otvoreno uspoređivali ustaški režim s novom hrvatskom vlasti. Uz pojedine neodmjerene i neprimjerene izjave s hrvatske strane, propaganda je urodila plodom – među srpskim stanovništvom proširio se nemir. Slobodan Milošević je također, zajedno s mnogim drugim srpskim političarima otvoreno zagovarao ideju velike Srbije.                                               g