24.11.2006
Hrvatska skrbi za svoje manjine
Regionalna konferencija »Afirmiranje multikulturalizma i tolerantnosti i lokalne politike u multietničkim zajednicama« održana je 17. i 18. studenoga u Skupštini AP Vojvodine u Novom Sadu. Konferenciju su zajednički organizirali »Asocijacija multietničkih gradova jugoistočne Europe«, Centar za regionalizam i Izvršno vijeće AP Vojvodine uz podršku Fonda za otvoreno društvo, Švedskog helsinškog odbora i NALAS-a.
Osim predsjednika IV AP Vojvodine Bojana Pajtića koji je ukazao na vrijednost vojvođanskog multikulturalizma, pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne manjine Tamása Korhecza koji je prezentirao projekt IV APV »Afirmiranje multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini«, na konferenciji su govorili i gosti iz Kirgistana, Mađarske, Hrvatske, BiH i gradova u Srbiji, o iskustvima glede zakonodavnog i iskustvenog ostvarivanja prava nacionalnih manjina. Prvi dan konferencije pratio je i predsjednik HNV-a Josip Z. Pekanović, kao i ostali predstavnici nacionalnih vijeća nacionalnih zajednica u Vojvodini.
ISKUSTVA HRVATSKE: Dru-gog dana konferencije, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj Aleksandar Tolnauer ukratko je prezentirao razvojni put Hrvatske glede prava nacionalnih manjina u posljednjih 15 godina i objasnio model kojeg Hrvatska danas primjenjuje. Tolnauer je ukazao na nedostatke Ustavnog zakona iz 1991. godine kojim je samo deklarativno bilo uređeno pitanje prava nacionalnih manjina. Tijekom deset godina Hrvatska je mijenjala i usklađivala zakonsku regulativu sukladno međunarodnim aktima i iskustvima drugih zemalja da bi se na koncu 2002. godine usvojio važeći Ustavni zakon, ratificirale sve međunarodne konvencije koje se odnose na prava nacionalnih manjina, a usvojeno je niz provedbenih dokumenata i potpisano više međudržavnih ugovora kojima se regulira obostrana zaštita nacionalnih manjina, čime je po riječima Tolnauera »Hrvatska prešla na svijetlu stranu ulice«.
SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE: »U posljednje četiri godine status većine nacionalnih manjina se vidno poboljšao. Za očekivati je da će se napredovanjem Hrvatske u pravcu europskih integracija značajno poboljšati položaj, kako svih hrvatskih građana, tako i pripadnika nacionalnih manjina«, rekao je Aleksandar Tolnauer napominjući da su Savjetu za nacionalne manjine u RH zastupljeni predstavnici sve 22 nacionalne manjine.
Ustavnim zakonom Republike Hrvatske predviđeno je rješavanje problema prava nacionalnih manjina na razini lokalne zajednice, a u slučaju kada je to nemoguće, tada Savjet za nacionalne manjine preuzima rješavanje nastalih problema. Tolnauer je objasnio da sudjeluje na svim sjednicama Vlade na kojima se govori o nacionalnim manjinama sudjeluje, čime neposredno može utjecati na odluke, a treba imati u vidu i da je zakonom Republike Hrvatske nacionalnim manjinama zagarantirano osam zastupničkih mjesta u Saboru, čiji glas, po njegovim riječima, ima određenu težinu i značaj, čime oni mogu utjecati u kreiranju zakonskih regulativa.
PROGRAMI EDUCIRANJA: Posljednjih šest godina Hrvatska ima veoma aktivnu politiku glede pristupa EU iz kojeg se osvijetlilo jedno važno pitanje, a to je: što su interesi 22 nacionalne manjine?
Tolnauer je mišljenja da je osnovna ideja integriranja nacionalnih manjina u hrvatsko društvo uz očuvanje osobnog identiteta sprovedena veoma dobro. U prilog tome, Tolnauer je iznio podatke po kojima je tijekom prošle godine Savjet za realiziranje kulturne autonomije udruga nacionalnih manjina izdvojio 4,2 milijuna eura za potrebe nacionalnih manjina , a sredinom ove godine Republika Hrvatska je za potrebe hrvatske nacionalne manjine u Srbiji izdvojila pomoć u vrijednosti od milijun kuna. Tolnauer je istaknuo da još uvijek mnogi pripadnici nacionalnih manjina ne znaju svoja zakonska prava i da Vlada Republike Hrvatske izdvaja određena financijska sredstva za programe educiranja. Aktivna involviranost pripadnika nacionalnih manjina u političkom i javnom životu države, po riječima Aleksandra Toulnauera od presudnog je značaja za ostvarivanje prava nacionalnih manjina.
D. Popov