Arhiv tekstova

Hrvatski su političari u 20. stoljeću više puta pokušavali uspostaviti nacionalnu državu. Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine svjetske velesile nisu bili sklone samostalnoj hrvatskoj državi, niti su joj povijesne okolnosti išle u prilog. 

Ni 1941. godine uspostava neovisne države nije uspjela – novi politički gospodari Europe uspostavili su totalitarnu Nezavisnu Državu Hrvatsku, koja nije ispunila narodna očekivanja. 

Nakon raspada nacističkoga sustava 1945. godine, Hrvatska je ušla u sklop socijalističke Jugoslavije – još jedne nedemokratske tvorevine. Devedesetih godina 20. stoljeća, kada je u Europi propao socijalistički sustav, sazreli su i vanjski i unutarnji uvjeti za stvaranje demokratske Hrvatske 

PROMJENE U JUGOSLAVIJI: Konačan kraj Hladnoga rata i slom socijalizma u istočnoeuropskim zemljama potaknuli su promjene i u socijalističkoj Jugoslaviji. Politički je život u zemlji 80-ih godina bio iznimno živ. Mnoštvo različitih političkih ideja i mogućih rješenja krizne jugoslavenske situacije potaknuli su osnivanje niza stranaka u Hrvatskoj. Nakon HSLS-a, osnovane su i druge stranke: Hrvatska demokratska zajednica, s Franjom Tuđmanom na čelu, Hrvatska narodna stranka sa sudionicima »Hrvatskog proljeća« Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom na čelu, Hrvatska seljačka stranka itd.

PRVI VIŠESTRANAČKI IZBORI: Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj očekivani su s velikim zanimanjem. Održani su 22. travnja 1990. godine, a na njima su sudjelovale mnogobrojne nove stranke, kao i Savez komunista Hrvatske koji je preimenovan u Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena. Na izborima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica. Nakon četrdeset i pet godina apsolutne dominacije komunističke stranke prijenos vlasti u Hrvatskoj obavljen je mirno i bez izgreda.

SABOR I VLADA: Novi višestranački Sabor zasjedao je prvi put 30. svibnja 1990. godine. Taj dan obilježava se kao Dan državnosti. Za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, za predsjednika Vlade Stipe Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Hrvatske Sabor je imenovao Franju Tuđmana. Na početku rada Sabor je iz imena Socijalističke Republike Hrvatske izbacio riječ socijalistička – čime novo ime države postaje Republika Hrvatska.

HRVATSKI USTAV: Iste se godine pristupilo i izradi novoga hrvatskog ustava. On je prihvaćen 22. prosinca 1990. godine. Ustavom je Republika Hrvatska ustanovljena je kao nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika ostalih naroda i manjina koji su njezini državljani. Hrvatska je proglašena jedinstvenom i nedjeljivom demokratskom i socijalnom državom. Ustavom se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli, sloboda tiska i govora. Kažnjivim se proglašava pozivanje ili poticanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju. Jamči se pravo vlasništva i proglašava nepovredivost vlastitoga doma.

Iz Ustava Republike Hrvatske:

»Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (...).

Građani Republike Hrvatske imaju sva prava i slobode, neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki (...).

Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.«      g