Arhiv tekstova

Od ove školske godine i somborski osnovoškolci mogu izabrati predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture kao fakultativni. Istina formirano je tek jedno odjeljenje u osnovnoj školi koja nosi naziv iz nekih prošlih vremena OŠ »Bratstvo-jedinstvo« s tek pet đaka. 

Članica Odjela za obrazovanje Hrvatskog nacionalnog vijeća i nekadašnja učiteljica u ovoj školi Marija Šeremešić je međutim presretna i kaže kako je to rezultat trogodišnjeg nastojanja da se i u ovome gradu, gdje živi preko osam tisuća Hrvata, konačno omogući učenje materinjeg jezika u školi. Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture za sada kao fakultativni predmet predaje Monika Vekonj, inače nastavnica razredne nastave u ovoj školi sa šestogodišnjim radnim iskustvom.

TROGODIŠNJA NASTOJANJA: »Već prošle godine postojala je mogućnost da se ovaj predmet uvede u nastavu ali se niti jedno dijete nije opredijelilo. Početkom ove školske godine roditelji su ponovno informirani putem listića o mogućnosti da njihova djeca uče hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, prijavilo  se petero djece i tako se krenulo«, kaže Monika. Ovaj predmet međutim ne ulazi u fond sati učenika a za sada niti u redoviti fond sati nastavnika već se tretira kao vid dodatne nastave. Monika inače predaje engleski jezik učenicima od prvog do petog razreda a za predavanje ovog predmeta pripremala se na seminarima održavanim za nastavnike hrvatskih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Marija Šeremešić tri godine je koordinirala nastojanja da se hrvatski jezik uvede u nastavu u somborskim školama. »Pokušavali smo okupiti roditelje i ranije i objasniti im zakonska prava i mogućnosti koje postoje za učenje materinjeg, hrvatskog, jezika u školama.  No, mnogim roditeljima smeta što se hrvatski jezik uči kao dodatni, fakultativni a ne redoviti predmet, jer misle da se djeca tako, s jedne strane izdvajaju a s druge dodatno opterećuju« kaže Šeremešić, čija je unuka jedna od učenica u ovome malenom odjeljenju. 

MALI ODAZIV: U Somboru inače ima šest gradskih škola, a ova je škola izabrana jer u njoj već postoji nastava na mađarskom jeziku a s druge strane jer najveći broj Hrvata gravitira ovoj školi. Tako, prema riječima Šeremešićeve u prva četiri razreda ove škole nastavu pohađa oko pedeset Hrvata. »U pokretanje nastave hrvatskog jezika u ovoj školi bio je uključen i član Izvršnog odbora zadužen za obrazovanje Ivica Stipić koji je osobno dolazio u Sombor kako bi pružio primjer Subotice, gdje nastava na hrvatskom funkcionira već petu godinu, što je mnogo pomoglo«, kaže Šeremešić i dodaje kako su se prethodnih godina pripremali u kadrovskom smislu te je tako osim Monike, seminare za izvođenje nastave pohađao i Kristijan Vekonj, također nastavnik u ovoj školi. 

Prema riječima psihologinje u ovoj školi Tatjane Janičić roditelji se ne opredjeljuju za ovaj predmet jer smatraju da se time uvećava fond sati budući se hrvatski jezik s elementima nacioanlne kulture ne nudi kao izborni predmet poput vjeronauka ili građanskog odgoja, te predmeta Narodna tradicija, Ruke u testu, Od igračke do računala, Čuvari prirode, Lijepo pisanje. Za strah roditelja ona kaže nema mjesta, jer je ova škola, kao jedina dvojezična gradska škola vrlo otvorena za sve različitosti i svaki vid suradnje s lokalnom zajednicom te je tako i za svoj Dan škole izabrala  Međunarodni dan tolerancije koji se obilježava 16. studenoga.

Ipak Šeremešić ocjenjuje da postoje i neki drugi razlozi koji doprinose tomu da je tako mali odaziv djece na sate hrvatskog jezika. »To je rezultat prije svega utjecaja sredine, odnosno negativnog ozračja koje je u ovome gradu trajalo proteklog desetljeća kada je bilo vrlo nepopularno izjasniti se Hrvatom«, kaže te ističe kako se i danas događaju incidenti poput razbijenih prozora ili ploče s nazivom na Domu Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva »Vladimir Nazor« pa i zbog toga mnogi roditelji osjećaju kako »još nije vrijeme« da se opredijele za hrvatski jezik kao dodatni predmet u školi.

U Srbiji za sada hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture mogu učiti djeca u Subotici, Sonti, Bačkom Monoštoru i Bačkom Bregu, a jedino u Subotici postoji redovita nastava na hrvatskom jeziku.

Jasminka Dulić