Arhiv tekstova

»Neposredna diskriminacija postoji ako se osoba ili grupa, u istoj ili sličnoj situaciji, bilo kojim aktom ili radnjom stavljaju ili su stavljeni u nepovoljniji položaj, ili bi mogli biti stavljeni u nepovoljniji položaj, zbog nekog ličnog svojstva, kao što je spol, dob, nacionalna ili vjerska pripadnost, invaliditet i slično« kazala je predsjednica Ženskog centra za demokraciju i ljudska prava mr. Mirjana Dokmanović na seminaru posvećenom antidiskriminacijskoj legislativi.

Seminar, koji je održan 14. studenoga u Subotici organizirali su Nacionalna služba za zapošljavanje, Filijala Subotica i subotički Ženski centar za demokraciju i ljudska prava u suradnji s Komisijom za ravnopravnost spolova SO Subotica. 

REGIONALNI PROJEKT: Cilj ovog seminara, na kojem su se sudionici upoznali s potrebom i mogućnostima unapređivanja antidiskriminacijske legislative i mehanizama u Srbiji na osnovu legislative Europske unije i pozitivnih iskustava zemalja u okruženju, je da se doprinese ubrzanom donošenju sveobuhvatne i efikasne antidiskriminacijske legislative i mehanizama kako bi država efektivnije djelovala na eliminaciji diskriminacije i zaštiti ranjivih grupa. 

Seminar je organiziran u  sklopu šireg, regionalnog, projekta »Unapređenja antidiskriminacijskih mehanizama na lokalnoj razini« kojeg provodi Bugarska fondacija za rodna istraživanja u suradnji s Helsinškim komitetom za ljudska prava iz Makedonije i Ženskim centrom za demokraciju i ljudska prava iz Subotice. Ovaj projekt obuhvaća tri države i sedam općina, po tri iz Makedonije, iz Bugarske i Općinu Subotica u Srbiji.

Potreba za ovakvim seminarom proizlazi iz činjenice da, premda se u Ustavu i pojedinim zakonima jemči jednakost svih građana i zabranjuje diskriminacija, Srbija još uvijek nema opći Zakon protiv diskriminacije, istaknula je pravnica iz Ženskog centra Milka Gabrić. Tako, na primjer nedavno usvojen Ustav jemči pravo na jednaku zakonsku zaštitu, bez diskriminacije no nedostaje definicija diskriminacije odnosno zabrana diksriminacije po bilo kom ličnom svojstvu. »Nacrt zakona protiv diskriminacije, koji ima za predmet da uredi zaštitu načela svih, zabranu diskriminacije i utvrdi oblike posebne zaštite, izrađen je 2003. godine u Srbiji i upućen je na javnu raspravu ali do danas nije usvojen niti je ušao u skupštinsku proceduru« kazala je Milka Gabrić. Pri tome je pojasnila kako se posebne pogodnosti, odnosno mjere, za određene grupe kao što su nacionalne i vjerske manjine, djeca, invalidi, stari, ne smatraju diskriminacijom. 

LEGISLATIVA I PRAKSA: Predsjednik komisije za ravnopravnost spolova Aleksandar Kerekeš je iznio rezultate ankete među vijećnicima subotičke Skupštine koja je pokazala da se kao diskriminirane grupe percipiraju na prvom mjestu nacioanlne manjine, zatim žene, mladi, djeca, izbjegla i prognana lica i Romi. 

Članica Ženskog centra Otilija Češljar Kiš je govorila o antidiskriminacijskoj legislativi i praksi u Bugarskoj, gdje je na državnoj razini temeljem Zakona o sprječavanju diskriminacije formirana Komisija za zaštitu protiv diskriminacije kao neovisno tijelo koje radi na prevenciji, utvrđivanju i sankcioniranju slučajeva diskriminacije. 

Vijećnica SO Subotica Marica Stankić govorila je o ulozi lokalne samouprave u zaštiti diskriminiranih grupa, ističući da je Subotica, osim Beograda, jedini grad u Srbiji koji provodi inkluzivnu nastavu i radi na antidiskriminacijskoj edukaciji i informiranju ali je istaknula kako i dalje postoji problem neravnopravnog položaja Roma. 

   Zamjenik pokrajinskog ombudsmana Stevan Arambašić i građanski branitelj SO Subotica Zlatko Marosiuk govorili su o ulozi ombudsmana u zaštiti diskriminiranih grupa u pokrajini odnosno na lokalnoj razini. Arambašić je govorio o slučajevima kršenja prava na život bez nasilja i diskriminaciju u oblasti zapošljavanja koja posebno pogađa žene, dok je Marosiuk, koji vrši ovu dužnost tek četiri mjeseca, istaknuo kako mu se obratilo već 400 građana s raznim problemima. 

Specijalista poslovne psihologije iz subotičke filijale NSZ Jasmina Knežević predstavila je način na koji Služba zapošljavanja, u suradnji sa Švedskom državnom agencijom za zapošljavanje, uvodi koncept rodne ravnopravnosti u okvire svoga rada počevši od 2002. godine. 

Kao posebna slabost u oblasti zaštite od bilo kojeg oblika diskriminacije u Srbiji, članice Ženskog centra, koje su tijekom ove godine radile u Savjetovalištu za zaštitu od diskriminacije pri ŽC, su istaknule da, prema postojećoj legislativi, svaka osoba koja smatra da je diskriminirana mora sama pokrenuti postupak pred sudom uz plaćanje odgovarajućih taksi, te da postupak često traje dugo.  U tom pogledu Dokmanović je istaknula zemlje članice Europske unije  otišle su dalje, prepoznale su problem diskriminacije te osmislili antidiskriminacijsku politiku i uveli potpuno novi pristup u antidiskriminacijskoj legislativi. Kao zemlja koja želi pristupiti Europskoj uniji i Srbiji je potreban novi pristup u zaštiti od diskriminacije i upravo je i ovaj seminar imao za cilj senzibiliziranje javnosti za novi pristup u antidiskriminacijskoj politici i legislativi.

J. Dulić