Arhiv tekstova

Ovogodišnji 29. međunarodni sajam knjiga i učila »Interliber«, u čijem su terminu održani i »Educa plus i »Info dani«, održan je na Zagrebačkom velesajmu od 7. do 11. studenoga, pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Dokaz da je dobro odabran slogan ove najveće smotre knjiga u Hrvatskoj, koja je postala prvorazredan kulturni i gospodarski događaj - »Knjiga i učenje su in« - pokazuje brojka od 100.000 posjetitelja, što je do sada rekordan broj, čak oko 20 tisuća više nego prošle godine. Pored povećanog broja posjetitelja povećao se i broj izlagača s prošlogodišnjih 227 na 302, s više od 500 naslova, a po mišljenju organizatora, program je bio izvanredno popraćen stručnim, edukativnim i zabavnim sadržajima.

»Interliber se tradicionalno održava u dva paviljona Zagrebačkog velesajma, no zahvaljujući činjenici da je to jedini sajam knjiga u Europi prodajnog tipa i to po cijenama nižim 30 do 40 posto od onih u gradskim knjižarama, kao i da je ove godine ostvario rekordan posjet, izgledno je njegovo širenje i u ostale paviljone, pod uvjetom da se nastavi ovaj trend rasta«, izjavio je na završetku ovogodišnjeg »Interlibera« direktor Jakša Depolo. 

ZEMLJA PARTNER: Ovogodišnja zemlja partner bila je Slovenija, koja se predstavila svojim izdavaštvom u organizaciji Ministarstva kulture Republike Slovenije. Trećeg dana »Interlibera« svoju prvu knjigu »Misli o životu i osvješćivanju« predstavio je osobno i slovenski predsjednik Janez Drnovšek. »Ako naučimo pravilno živjeti, loša će iskustva pomoći da čovjek raste i napreduje. Sve loše stvari koje čovjek doživljava treba shvatiti kao izazov da se pobijedi i promijeni život, a ne treba se prepustiti strahu i patnji«, iskreno je ispričao tom prilikom  predsjednik Drnovšek. Pored slovenskog predsjednika uspjehu ovogodišnjeg  »Interlibera« pridonijeli su i nastupi hrvatskih eminentnih osoba poput Radmana, Đikića i Tadijanovića. 

HRVATSKE KNJIGE IZVAN HRVATSKE: U okviru bogatog programa »Interlibera« priređena je i izložba nakladničke djelatnosti iz hrvatskog iseljeništva, zemalja u kojima žive hrvatske auto-nomne manjine te Bosne i Hercegovine, pod nazivom »Hrvatske knjige izvan Hrvatske«, uključujući i hrvatske časopise izvan Hrvatske, a u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i suorganizatora Uprave za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. 

»U vrijeme kada se na starom kontinentu na sav glas promiču manjinska prava i standardi iz Okvirne konvencije Vijeća Europe o zaštiti nacionalnih manjina i iz Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, zanimljivo je na jednom mjestu vidjeti časopise i glasila hrvatskih autonomnih manjina iz europskih zemalja koja zrcale status, kao i kulturnu te dijalektalnu raznolikost hrvatskih manjinskih zajednica. Na izložbi je prikazana revija sa  66 časopisa, a u zasebnom dijelu Matičin projekt HKH donio je pregled iseljeničkih knjiga s 216 naslova iz raznih područja ljudske djelatnosti, kako na materinskome jeziku tako i na jezicima domicilnih zemalja u kojima žive Hrvati i građani hrvatskog podrijetla u dvadesetak zemalja svijeta«, rekla je ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuček na tribini »Hrvatski časopisi izvan Hrvatske«, održanoj 8. studenoga na glavnoj pozornici »Interlibera«. Pored ravnateljice HMI na tribini su još sudjelovali i dr. Branko Franolić iz Londona, dr. Adolf Polegubić iz Frankfurta i Milovan Miković iz Subotice.

»HRVATSKA RIJEČ«: Urednik časopisa za književnost, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni« i urednik nakladničke djelatnosti NIU »Hrvatska riječ« iz Subotice Milovan Miković u samom je uvodu svog govora naglasio kako je pisana riječ osnova kulture jednog naroda i zbog toga  Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ« ima veoma veliku važnost jer se kroz nju može ostvarivati praksa kvalitetne književne časopisne produkcije. 

»Hrvati su u Srbiji priznati kao nacionalna manjina tek od 2002. godine, nakon čega je pokrenut jedini tjednik na hrvatskom jeziku u Srbiji ‘Hrvatska riječ’, ili točnije, list je obnovljen s obzirom na činjenicu da je izlazio od 1946. do 1953. godine kada mu je promijenjeno ime u ‘Subotičke novine’ i promijenjena koncepcija«, rekao je Miković, a potom je predstavio nakladničku djelatnost NIU »Hrvatska riječ: »Književna produkcija je zapravo kontinuitet nečega što je započelo u 18. stoljeću i do danas su djela stotinjak pisaca s razlogom objavljivana kroz sve ove godine. Nakladnička djelatnost NIU ‘Hrvatska riječ’  pokrenuta je krajem prošle godine i da je do sada objavljeno devet knjiga. Pored suvremenih pisaca pažnju poklanjamo i piscima koji nisu živući, pa su tako u pripremi i djela našeg Ilije Okrugića - Srijemca, za koja pored književnih znalaca zna vrlo mali broj ljudi i koja će pokazati svima onima koji govore da se ‘tamo baš i nije govorilo hrvatski’, kako se i te kako govorilo hrvatski”, rekao je Miković.  

KLASJE NAŠIH RAVNI: Govoreći o časopisu za književnost, umjetnost i znanost »Klasje naših ravni« koji je utemeljen 1935. godine u Subotici i koji nakon prestajanja izlaženja i ponovnih brojnih početaka ponovno počeo izlaziti 2002. godine, Miković je istaknuo kako je ova nova serija prepoznatljiva po kvaliteti objavljenih književnih priloga i atraktivnom vizualnom izgledu. 

»Sadržajno, specifikum časopisa je predstavljanje kontinuiteta hrvatskog književnog pisma u Podunavlju, a uz uspostavu dubljeg uvida u pisanu prošlost, književna produkcija ‘Klasja’ omogućava čitateljima i uvid u aktualnu književnu praksu. Časopis karakterizira i objavljivanje tematskih blokova, tako da su se čitatelji mogli upoznati s opusima značajnih književnika, ali i suvremenih pisaca što je dragocjen doprinos ispitivanja kontinuiteta književnosti Hrvata u Podunavlju. Časopis ‘Klasje naših ravni’ važan je zbog toga što je ogledalo aktualnog književnog trenutka, ali je još važniji zbog formiranja mlađih pisaca, koji kroz časopis ulaze u književni život, što nije lak i jednostavan posao za uredništvo, jer znamo kako je umjetničko sazrijevanje i stjecanje nepatvorenog stvaralačkog profila proces koji ne traje kratko«, završio je Milovan Miković.

ODGOVOR NA NOVE IZAZOVE: U sklopu ove najveće smotre knjiga u Hrvatskoj održane su i izložbe cijeloživotnog učenja i razvoja ljudskih potencijala »Educa plus« i »Info dani«. Ovogodišnjom »Educom plusom« pokušalo se pronaći odgovore na nove izazove, a to je kako upravljati promjenama - posebice promjenama načina razmišljanja, što predstavlja temelj uspjeha svakog pojedinca, kao i tvrtke u cijelosti. Izložba je okupila izvođače i ponuđače programa za poslovno obrazovanje i praćenje razvoja ljudskih potencijala, kao i sve one čiji je interes povećanje razine znanja i vještina zaposlenika u svrhu povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

»Info dani« su održani pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske, a naglasak je bio na konferencijama, stručnim radionicama i događanjima s temama s područja informacijskih tehnologija, telekomunikacija i novih medija uz izlaganje ICT tvrtki.

g