Arhiv tekstova

Biljke mesožderi su biljke opremljene organima za hvatanje i probavu malenih životinja. Ukoliko je ulov kukac, što je najčešće, nazivaju se i kukcožderi. Ove biljke ne mogu proizvesti tvari neophodne za život procesom fotosinteze. Kako uobičajeno rastu na područjima posebice siromašnim nitratima, taj problem rješavaju iskorištavajući nitrate iz životinjskih bjelančevina. One listovima na aktivan ili pasivan način love svoj plijen. Ono po čemu su jedinstvene su njihovi mehanizmi koji im omogućuju da privuku kukca, uhvate ga, ubiju, razlože i apsorbiraju kao proteinsku hranu. Atraktivna boja cvijeta privuče kukca koji se nađe uhvaćen u klopci. Njihova životna staništa su tresetišta, močvare i karbonatne stijene. Obilne kiše i malo hranjivih sastojaka su razlog zašto su ove biljke adaptirane na ishranu kukcima. Proteini dobiveni ovim putem osiguravaju životni ciklus mesoždera. 

 

Venerina muholovka

 

Venerina muholovka je najpoznatija biljka mesožder na svijetu. Otkrivena je na prijelazu 18. na 19. stoljeće u Sjevernoj i Južnoj Karolini, u SAD-u. Biljka je sastavljena od dvije polovice (zaklopca) koje na rubovima nose čvrste čekinje (zupce), koje su povezane glavnim rebrom i mogu se brzo zaklopiti i tako uloviti kukca koji se kreće po unutarnjoj strani klopke. Biljka privlači kukce slatkim sokom (nektarom) koji se izlučuje na rubovima klopke i crvenkastom bojom lista-klopke. Kad kukac sleti na klopku, ona se neće odmah zatvoriti. Potrebno je da kukac hodajući dodirne i time podraži dvije od tri osjetne dlačice, koje se nalaze u sredini svakog zaklopca, blizu glavnog rebra. Tek tada se klopka brzo zatvori i ulovi kukca. Proces probavljanja traje od 4 do 10 dana. Važno je znati da biljka ne ovisi o ovakvoj prehrani, ona je autotrofna zelena biljka, kao i druge obične biljke. Nakon probave klopka se otvori, neprobavljene ostatke kukca ispere kiša ili otpuše vjetar i klopka je ponovo spremna na lov. Svaki list može nekoliko puta probaviti ulovljenu životinju i nakon toga se osuši.