Arhiv tekstova
17.11.2006
Atentan u Dallasu
15. studenoga 1492. Kristofor Kolumbo zapisao je u dnevnik da i muškarci i žene hodaju s nekim upaljenim zavijutkom u ustima i da su od toga sasvim obavijeni dimom. Duhan su Europljani upoznali dvadesetak godina kasnije, i to najprije Portugalci, koji su ga uzgajali kao ukrasnu biljku s mnogim ljekovitim svojstvima. Francuski diplomat na portugalskom dvoru Jean Nicot poslao je sjemenke duhana u Italiju i to pravo Katarini Medici. U 17. stoljeću papa Urban VIII. izopćio je pušače iz Katoličke crkve, no ni ta zabrana, kao ni potonje, nisu umanjila strast Europljana za pušenjem.
15. studenoga 1891. godine rodio se njemački feldmaršal, vođa Afričkoga korpusa, Erwin Rommel, Pustinjska lisica. Nakon neuspjeloga atentata na Hitlera i otkrivene zavjere, Hitler mu je postavio ultimatum te se Rommel ubio 14. listopada 1944. godine.
15. studenoga 1916. godine umro je Henryk Sienkiewicz, poljski književnik i nobelovac. Rođen je 5. svibnja 1846. godine. Najvažnija djela su Ognjem i mačem, Quo vadis te Kroz pustinju i prašumu.
16. studenoga obilježava se međunarodni Dan tolerancije.
16. studenoga 1948. godine rođen je Mate Parlov, hrvatski sportaš, olimpijac te europski i svjetski profesionalni boksački prvak svijeta.
16. studenoga 1910. u Vinkovcima je od tuberkuloze umro Ivan Kozarac, hrvatski književnik. Počeo je objavljivati u Vijencu 1903. godine koristeći pseudonim Kerepov. Za života objavio je zbirku novela Slavonska krv, a posthumno su izašle Izabrane pripovijetke te roman Đuka Begović
16. studenoga 1242. godine datirana je Zlatna bula, povelja hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV., kojom je Gradec, odnosno Zagreb, postao slobodnim kraljevskim gradom.
17. studenoga 1796. godine u Carskom selu je umrla ruska carica Katarina II. Velika. Podupirala je znanost, umjetnost te razvoj tehnologije i nastojala europeizirati Rusiju.
17. studenoga 1869. godine otvoren je Sueski kanal. Kanal je izrađen po zamisli francuskoga inženjere Ferdinanda de Lessepsa.
17. studenoga 1857. u Kuni na poluotoku Pelješcu rođen je Mato Celestin Medović, hrvatski slikar i franjevac. Naslikao je Splitski sabor, Dolazak Hrvata, Krunjenje Ladislava Napuljskog i Zaruke kralja Zvonimira, te portrete mnogih Zagrepčana. Nakon povratka na Pelješac slika pejzaže. Umro je u Sarajevu 20. siječnja 1920. godine. Pokopan je u rodnom mjestu.
18. studenoga 1664. godine nesretnim slučajem u lovu poginuo je Nikola Zrinski, hrvatski i mađarski književnik i političar te vojni teoretičar.
18. studenoga obilježava se dan pada Vukovara.
20. studenoga 1952. Staljinovi su monstruozni procesi dosegli vrhunac. na suđenju Rudolfu Slanskome, dotadašnjem generalnom sekretaru Komunističke partije Čehoslovačke i skupini njegovih suradnika. Komunistički su režimi bili najokrutniji u obračunu sa svojim najodanijim suradnicima. Kad se poslije Drugoga svjetskog rata očekivalo da će popustiti staljinistička strahovlada, sovjetski je diktator pokrenuo val čistki u istočnoeuropskim zemljama u manijakalnoj potrazi za navodnim »prezrenim izdajnicima«, »slugama imperijalizma« i pristašama odmetnutog titoizma.
Na tom je suđenju pred upaljenim kamerama i očima cijele svjetske javnosti Slanski sam sebe optužio najgorim riječima. Tom sudskom farsom upravljalo se izravno iz Moskve. Istražitelji i organizatori procesa bili su sovjetski agenti koji su fizičkom torturom prisilili optuženike, pa i Slanskoga, da napamet nauče »svoje grijehe« i poslušno ih izrecitiraju pred sudom. Jer, osobno se priznanje u komunističkim redovima smatralo jedinim pravim dokazom krivnje. Poslije je, dakako, slijedio odlazak na vješala.
21. studenoga 1916. u bečkom dvorcu Schoenbrunnu umro je austrijski car i hrvatsko-ugarski kralj Franjo Josip I. Bio je simbol jedne cijele epohe: vladao je 68 godina, najdulje u tisućugodišnjoj povijesti Habsburgovaca, i u tome razdoblju prošao je najveći mogući preobražaj – od apsolutističkog monarha do liberalnog vladara u parlamentarnoj demokraciji.
22. studenoga 1963. u Dallasu je ubijen američki predsjednik John Fitzgerald Kennedy. Pucnji što su 22. studenoga 1963. odjeknuli u Dallasu, glavnom gradu države Texas, uzdrmali su Sjedinjene Države, a njihov odjek munjevito je prostrujio svijetom. Točno u 12 sati i 30 minuta, dok je kolona vozila prolazila ulicom, odjeknuli su pucnji. Svjedoci su kasnije tvrdili da su čuli tri eksplozije. Dva zrna pogodila su predsjednika Kennedyja u glavu i vrat, a treće je ranilo guvernera države Texas Connallyja.
Tridesetak minuta nakon atentata predsjednik je podlegao ranama. Za to vrijeme ulicama Dallasa počela je velika potjera. Četrdeset pet minuta nakon atentata uhićen je i optužen za zločin Lee Harvey Oswald. Nije prošlo ni 48 sati i on je bio ubijen. Tajna ubojstva predsjednika Kennedyja ostala je nerazjašnjena.
