Arhiv tekstova

U organizaciji Službe za ljudska i manjinska prava, Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i ureda Vijeća Europe, u Subotici je 3. studenoga održan seminar o Europskoj povelji o regionalnim i manjinskim jezicima, čiji je cilj bio upoznavanje sudionika seminara s ovim dokumentom, ali i uključivanje što šireg kruga ljudi u njegovu implementaciju i proces izvještavanja u vezi s primjenom Povelje. U radu seminara sudjelovali su predstavnici republičkih i pokrajinskih tijela, nacionalnih vijeća, lokalne samouprave, medija i udruženja građana.

Skup su otvorili gradonačelnik Subotice Géza Kucsera i ravnatelj Službe za ljudska i manjinska prava Petar Lađević, koji je tom prigodom rekao kako Povelja ima dva bitna aspekta, politički i stručni te se nada kako će se na skupu poštovati i stručni i politički kriterij. Ova Povelja rezultat je prijema Srbije i Crne Gore u Vijeće Europe, po potpisivanju i ratificiranju niza europskih dokumenata, preuzetih kao međunarodnih obveza vlasti. Ističući kako je seminar rezultat suradnje Službe za ljudska i manjinska prava, OESS-a i Vijeća Europe, Petar Lađević je rekao da je tim eksperata, koji je bio nazočan i na seminaru, odmah je nakon ratifikacije počeo promidžbu i upoznavanje javnosti sa sadržajem Povelje i njezinom primjenom. 

INSTRUMENT KOJI ŠTITI JEZIKE: »Specifičnost ove Povelje je što ona ima dvostruki režim zaštite tih jezika. Jedan je opći sustav zaštite koji se odnosi na sve regionalne i manjinske jezike u zemlji koja je ratificirala Povelju, a drugi sadrži konkretne mjere koje država mora poduzeti, pod uvjetom da država prije svega napravi opciju, tj. da ima mogućnost izbora između različitih stupnjeva ili režima zaštite u odnosu na obrazovanje, uporabu jezika pred sudskim i upravnim tijelima, javnim službama, u kulturi, ekonomskom životu. Najveća vrijednost Povelje je način njezine primjene, koji ne podrazumijeva samo klasično izvještavanje Vijeća Europe o izvršavanju i primjeni dokumenta, nego podrazumijeva monitoring i konstantan dijalog između države i osoba koje predstavljaju te jezike, te nevladinog sektora«, rekla je u ime ureda Vijeća Europe u Srbiji Nadia Skenderović Ćuk. 

Istupajući ispred Vijeća Europske unije, savjetnik Tom Moring istakao je kako ljudi koji žive u ovoj regiji znaju za postojanje sukoba i gledajući na to, on je čestitao ovoj državni na dosta brzom usvajanju Povelje.

»Povelja se bavi jezikom kojim ljudi svakodnevno govore. Treba znati kako ljude štiti jezik, a Povelja je instrument koji štiti jezike. Povelja je najrazvijeniji dokument koji se upotrebljava u Europskoj uniji za područje očuvanja jezika. Po usvajanju same Povelje naš zadatak bit će praćenje provedbe ovoga dokumenta, a nadamo se kako ćemo to činiti skupa s vama koji tu živite i sudjelujete u društvenom životu«, istakao je Tom Moring. 

TEKST POVELJE: Posredstvom Europske povelje određuju se regionalni i manjinski jezici, koji su tradicionalno u uporabi na određenom teritoriju jedne države od strane državljana te države koji čine brojčano manju skupinu od ostatka stanovništva te države, i koji su različiti od službenog jezika te države, što ne uključuje dijalekte službenog jezika te države ili jezike radnika migranta. Donošenjem ovoga dokumenta državama potpisnicama ostavljeno je da same odrede koji su to jezici regionalni ili manjinski na njenom teritoriju. Srbija je prihvatila da su to: albanski, bosanski, bugarski, mađarski, romski, rumunjski, rusinski, slovački, ukrajinski i hrvatski jezik. Ovaj popis jezika, međutim, nije nužno konačan, jer, kako je i na savjetovanju rekao predstavnik Službe za ljudska i manjinska prava Vladimir Đurić, u obzir su uzeti oni jezici koji su u službenoj uporabi na određenom teritoriju u državi, kao i oni jezici koji nisu u službenoj uporabi, ali su zastupljeni u pojedinim sferama društvenog života - obrazovanju i informiranju. Ukoliko se glede toga nešto promijeni, nije isključeno da se popis regionalnih ili manjinskih jezika u Srbiji proširi. Na takvo što, kako je rekao Đurić, čekaju Makedonci, Bunjevci i Vlasi. Ekspert Tom Moring istakao je kako postoje primjeri proširenja Povelje glede jezika, a među posljednjima je uključivanje Romskog jezika u Njemačkoj.   

»Ova povelja nije donesena kako bi bila protiv službenog jezika države, već ovaj zahtjev treba biti zajednički s ciljem uključenja cjelokupnog okruženja za poštivanje manjinskih i regionalnih jezika, razvijanjem lingvističke i regionalne tolerancije«, pojašnjava Vladimir Đurić. Komentirajući usklađenost novoga Ustava Republike Srbije s Europskom Poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima, Vladimir Đurić je rekao kako je prva značajka raspad dosadašnjeg srpsko - hrvatskog standarda i prelazak na srpski jezik kao službeni i ćirilično pismo, a potom i promjena odredbe nacionalne manjine u narodnosti. Proces nastanka jezika nadilazi znanstvene činitelje i često prevladaju politički ciljevi.

MONITORING: Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima je, naime, uz Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina, jedan od ključnih dokumenata kojima se oblast manjinskih prava standardizira prema europskoj praksi. Nakon donošenja Povelje u Srbiji, sljedeći korak je, po uzoru na okolne zemlje, pisanje izvješća o primjeni Povelje, gdje se očekuje da osim države, koja je obveznica davanja izvješća, svoj doprinos daju i ostale institucije i nevladin sektor, kako bi se dobila što potpunija slika iz prakse. Nakon zaprimanja izvješća članovi monitoring tima dolaze u zemlju i sastaju se s govornicima manjinskih jezika i s timovima koji su pisali izvješća. Na temelju terenskih i državnih izvješća, komitet stručnjaka izrađuje svoje izvješće i preporuke koje se prosljeđuju Vijeću Europe. Ono što je bitno za provođenje same Povelje je i harmoniziranje srbijanskog zakonodavstva i usklađivanje s europskim standardima, jer primjena mnogo ovisi o ažurnom zakonodavstvu. Predlaže se otvoreni dijalog skupina, gdje će se bolje pristupiti problemu priznavanja manjinskih jezika istoga korijena. Završnu riječ ima država, a svoj sud dat će i Vijeće Europe.                                                g