Arhiv tekstova

Gospodarska i politička kriza SFRJ nije se mogla riješiti unutar postojećeg sustava. Kao i u ostalim socijalističkim zemljama, pasivno i tržištu neprilagođeno gospodarstvo kočilo je društveni napredak, a kolektivizacija u poljoprivredi uzrokovala je nestašice živežnih namirnica i dovela u pitanje i prehranu stanovnika.

Osobni standard građana zaostajao je za standardom stanovnika zemalja Zapadne Europe, a u prazna obećanja o boljoj budućnosti i stvaranju pravednoga društva više nitko nije vjerovao. 

Hegemonija Srba u vojsci, diplomaciji i u Savezu komunista bila je osobito snažna nakon smrti Josipa Broza. S takvim stanjem Hrvati nisu mogli biti zadovoljni. U svibnju 1980. godine umro je Josip Broz. 

VJEŠT I BEZOBZIRAN: Tito je bio glavni tvorac »druge Jugoslavije«, prvi komunistički vođa koji se usprotivio- SSSR-u i izabrao samostalni put izgradnje socijalizma. Iznimnom političkom vještinom, ali i bezobzirnošću, Tito je uspio održati Jugoslaviju i od nje učiniti važnog političkog čimbenika u svijetu. Nakon Titove smrti Jugoslavijom je upravljalo osmeročlano Predsjedništvo, sastavljeno od predstavnika svih republika i pokrajina.

KOSOVO: Godinu dana nakon Titove smrti izbili su nemiri na Kosovu. Kosovski Albanci zahtijevali su za Kosovo status republike u jugoslavenskoj federaciji. Na njihove su zahtjeve vojska i policija odgovorile nasiljem. Dio političkog i intelektualnog vrha u Srbiji počeo je napadati Ustav iz 1974. godine, tvrdeći da je njime ozakonjeno razbijanje Jugoslavije, a da je Srbija razbijena davanjem široke autonomije Kosovu i Vojvodini. U Sloveniji su bili sve glasniji zahtjevi za većom samostalnošću i uvođenjem demokratskih sloboda.

NEMA KAVE NI ULJA: Hrvatsko se vodstvo zalagalo za doslovno poštovanje odredaba Ustava iz 1974. godine, smatrajući ga jedinim jamstvom opstanka Jugoslavije kao savezne države. Gospodarska kriza koja je zahvatila Jugoslaviju zaoštrila je previranja. Zemlja je bila prezadužena – dugovi su do 1981. godine narasli na oko 21 milijardu dolara. Inflacija je nezadrživo rasla. Godine 1984. iznosila je 60 posto godišnje. Plaće i mirovine bile su sve manje. Sve je više novca trošeno za otplatu dugova. Uvedeni su bonovi za benzin, a ljudi su u dugim redovima čekali na deterdžent, sapun, pastu za zube i ostale potrepštine koje su ovisile o uvozu. Građani su čak morali plaćati za prijelaz granice. 

TKO ĆE ZAMIJENITI TITA: Kriza u Jugoslaviji dodatno je zaoštrena potkraj 80-ih kada na čelo srpskih komunista dolazi Slobodan Milošević. Za uspon je iskoristio Kosovsku krizu. Nastupio je kao zaštitnik srpske manjine na Kosovu i stekao status srpskoga narodnog junaka. Za cilj svoje politike Milošević je odredio stvaranje jedinstvene srpske države u kojoj bi Vojvodina i Kosovo izgubile samostalnost. Ostatku Jugoslavije nametnuo bi centralizam s dominacijom Srbije.               g