Arhiv tekstova Arhiv tekstova

Hrckova sveznalica

Najstariji i najduži od svih zidova je Veliki kineski zid. Prosječne visine 12 metara, proteže se u dužini od 2400 km od obala Žutog mora prema stepama unutrašnje Azije. Zid je imao obrambenu ulogu u dugom povijesnom periodu, a danas je glavna kulturna znamenitost Kine. Gradnja zida započela je u 3. stoljeću pr. K. da bi branio Kineze od prodora Mongola sa sjevera. Tijekom 15. stoljeća, zid je obnovljen, i postoji podatak da je u tom periodu obnavljanja zida sudjelovao svaki treći muškarac Kine. Ovaj simbol kineske civilizacije u prosjeku svake godine posjeti oko 10 milijuna turista. Jedan od najimpresivnijih podataka vezanih za ovo svjetsko čudo je da se može vidjeti s Mjeseca. 
 Znatno kraći od Velikog kineskog, tek 118 km dug i u prosjeku 5 m visok Hadrijanov zid proteže se od Wallsenda na rijeci Tyne na sjeveroistoku Ujedinjenog Kraljevstva prema zapadu tj. do Bownessa. Godine 112. dao ga je izgraditi rimski car Hadrijan kako bi obilježio sjevernu granicu Rimskog Carstva. Gradnja zida započela je s istočne strane, a primarni građevni materijal bilo  je busenje koje je naknadno zamijenjeno s čvrstim kamenim blokovima. Godine 383. Hadrijanov zid je napušten jer je Otok tada prestao biti dio Rimskog carstva. Danas je ostao sačuvan dio zida koji iako velikim dijelom obrastao u mahovinu svjedoči o visokim građevinskim dostignućima.  
Hrvatska se  također može uvrstiti u popis zemalja koje posjeduju turističke atrakcije. Stonski zid u svakom slučaju dio je naše i europske arhitektonske vrijednosti pa je stoga prozvan »europski kineski zid« što dočarava njegov turistički značaj. Izgrađen je u 15. stoljeću na sjevernoj granici Dubrovačke republike u funkciji obrane od Osmanlija. Dug 5,5 km zid je imao 40 kula i 7 tvrđava od kojih je najpoznatija Koruna. Godine 1581. Ston je bio od rijetkih gradova Europe koji je imao vodovod i kanalizaciju, a trgovina i prijevoz soli prema dolini Neretve omogućili su stanovnicima Stona ugodan život. Nakon pada Dubrovačke republike zid je izgubio značaj tako da su kameni blokovi od kojih je bio građen prodani za izgradnju nekih drugih objekata. Danas bi Stonski zid trebao postati nezaobilazan dio turističke ponude Pelješca i južne Dalmacije, naravno uz obvezno degustiranje školjaka po kojemu je ovaj kraj nadaleko poznat.
  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika